Otvoreni investicijski fondovi - solidna alternativa štednji u banci

Ulaganje u investicijske fondove tijekom posljednjih godina postaje sve atraktivnija alternativa štednji u banci praćenoj sve nižim kamatnim stopama koje skoro niti ne uspiju pokriti troškove inflacije. Tu se otvara prostor ulaganja u fondove namijenjen ljudima koji žele ostvariti veći prinos od kamata nego na štednju u banci, a nemaju dovoljno znanja, vremena, hrabrosti ili financijskog kapaciteta da samostalno kupuju instrumente poput dionica, obveznica i sl. te svoja sredstva povjeravaju profesionalcima.

Ulaganja u investicijske fondove, pogotovo u one koji se dominantno sastoje od dionica, nose u sebi rizik, ali i razmjeran prinos. Tako nije neobično da dionički fond jedne godine ostvari 100 posto dobiti, dok već sljedeće godine padne za 60 posto. Prednost ulaganja u fondove, za razliku od samostalnog biranja, npr. dionica je svakako diverzifikacija ulaganja, koju je najjednostavnije objasniti kao raspršivanje rizika ili kako su znali reći naši stari - nikad ne trpaj sva jaja u istu košaru. Uz diverzifikaciju, važan je faktor i veličina fonda koja se kreće od nekoliko desetaka milijuna kuna do jedne ili dvije milijarde kuna koliko iznosi imovina najvećih novčanih fonda u RH.

Povijest je pokazala da na tržištu opstaju veliki, budući da veličina fonda omogućuje veću raspršenost ulaganja što u različite klase imovina, što u različite tipove unutar iste klase. Ulagatelji u fondove mogu mjesečno na ovaj način štedjeti po nekoliko stotina kuna, a postići diverzificiranost sredstava fonda, koji raspolaže milijunima, i sve ostale benefite koje sa sobom nosi jedan investicijski fond.

S obzirom na rizičnost ulaganja u fondove, najpreporučljivije je ulagati na mjesečnoj razini uz dugi horizont ulaganja, deset ili više godina. Ako se štedi na mjesečnoj razini, tu je prisutan i cost-average efekt, gdje ulagatelj stječe više udjela ako cijena udjela padne, što se može usporediti s kupnjom na rasprodaji uz pretpostavku da će cijena udjela u budućnosti porasti. To su samo neke od prednosti ulaganja u fondove.

Što se tiče društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima na hrvatskom tržištu, ista su većinom u vlasništvu banaka, a nakon toga brokerskih i osiguravajućih kuća. Prema podacima portala hrportfolio.hr, internetske stranice specijalizirane za ulaganje u fondove na domaćem tržištu, prisutna su sljedeća društva za upravljanje investicijskim fondovima: ZB Invest, PBZ Invest, Raiffeisen Invest, HPB Invest, OTP Invest, Erste Asset Management, InterCapital Asset Management, Allianz Invest, KD Locusta Investments, Auctor, S.Q. Capital i Global Invest.

Broj fondova je varirao tijekom godina, neki su prestali postojati ili su u većini slučajeva pripojeni većim fondovima, a dio njih tek je nedavno krenuo s radom pa je prerano za analizu uspješnosti. S obzirom na strukturu ulaganja, odnosno klase imovine, u portfelju investicijskih fondova razlikujemo: dioničke, mješovite, obvezničke i novčane fondove.

Ako bi promatrali rizičnost pojedinih fondova, najrizičniji su dionički fondovi jer se dominantno sastoje od najrizičnije klase imovine - dionica. Slijede mješoviti fondovi koji se sastoje od dionica i obveznica, sa znatno manjim udjelom dionica te obveznički koji se, kao što sam naziv kaže, sastoje od obveznica. Tu su i najmanje rizični novčani fondovi koji se sastoje od instrumenata novčanog tržišta. Postoje i posebni fondovi, većinom se tu radi se o tzv. target fondovima s unaprijed određenim dospijećem i određenom strategijom ulaganja koja se temelji na tome da protokom vremena postaju sve konzervativniji odnosno manje rizičniji.

Prema podacima s hrportfolio.hr, u RH djeluje 20 dioničkih, 16 mješovitih, 12 obvezničkih, 19 novčanih i 6 posebnih fondova, koji svi ulaze u kategoriju UCITS fondova, te jedan alternativni A1-dionički fond. UCITS fond (engl. Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, dok alternativni investicijski fond prikuplja sredstva temeljem javne, ali i privatne ponude. Također, razlikovati treba i otvorene fondove, koji su otvoreni za sve osobe koje iskažu interes za učlanjenjem, te zatvorene fondove kojima je pristup ograničen.

U nastavku će biti govora o otvorenim UCITS fondovima. Sredstva uplaćena u takve fondove mogu se, prema potrebi, povući kroz nekoliko dana, za razliku od mirovinskih fondova, osnovanih s ciljem osiguravanja veće mirovine, u kojima je imovina zaključana sve dok osoba ne napuni 50 godina života. Različite godine osnivanja i kratko vrijeme postojanja otežavaju komparaciju fondova te je možda prerano za analizu uspješnosti pojedinih fondova, budući da se oni tek trebaju dokazati.

Za detaljniju analizu tako je najpovoljniji onaj najdugovječniji KD Victoria fond osnovan prije 19 godina u vlasništvu KD Investments, slovenskog investicijskog društva kojem su kasnije pripojeni Locusta i Ilirika fondovi. Radi se o dioničkom fondu koji je u devetnaest godina postojanja svojim investitorima ostvario porast vrijednosti od 91,99 posto, a prosječni godišnji prinos u ovom trenutku iznosi 3,50 posto. No, analizom navedenog fonda jasno je da se u skoro dva desetljeća njegova postojanja dogodilo puno uspona i padova.

Prvih devet godina možemo nazvati godinama „debelih krava“, u kojima je fond ostvarivao konstantno pozitivne prinose, koji se kreću od 4,10 posto u 1999. godini do respektabilnih 47,39 posto u 2001. godini te 43,21 posto u 2004. U 2008. godini, pojavom svjetske ekonomske krize, fond prelazi u negativni teritorij s minusom od čak 64,63 posto u 2008. i 29,87 posto u 2009. te tako fond ulazi u razdoblje takozvanih „mršavih krava“ sa žestokim padovima vrijednosti udjela koje traje do 2012.

S obzirom na silinu pada vrijednosti to razdoblje možemo nazvati „tko preživi, pričat će“. 2012. godine fond se vraća u pozitivni - zeleni teritorij te svojim investitorima opet ostvaruje pozitivne prinose, koji traju do danas izuzev slabe 2015. u kojoj je zabilježeno 6,09 posto minusa i jako loše 2017. s minusom od 14,06 posto. Ova je godina krenula u pozitivnom tonu, na kraju četvrtog mjeseca zabilježen je plus od 1,62 posto te se s tim prinosom trenutno nalazi na drugom mjestu top dioničkih fondova u RH. Ako promatramo strukturu ulaganja fonda, kojeg se slobodno može prozvati i hrvatsko-slovenskim turističkim fondom, tu se nalaze najkvalitetnije hrvatske i slovenske firme, poput Arena turista, Valamara, Liburnija Rivijere, Adrisa, AD Plastika, Podravke, Triglav osiguranja, Petrola i Končara.

Analizom fondova prema prosječnom godišnjem prinosu posljednje 3 godine, zaključno s 30.4.2018. prvo mjesto zauzima InterCapitalov SEE Equity fond s prosječno 8,94 posto godišnje, a slijedi ga Allianzov Equity fond s 5,98 posto. Nakon njih je HPB-ov dionički fond s 4,78 posto prosječnog prinosa u posljednje tri godine. Prema ovom pokazatelju najslabije stoji KD Energija koja je prosječno izgubila 4,25 posto svake godine, slijedi A1 s minusom od 4,04 posto i Erste Adriatic Equity s minusom 2,09 posto.

Promatramo li uspješnost dioničkih fondova od njihova osnutka, na prvom mjestu se nalazi ZB trend s plusom od 98,56 posto, a slijede ga KD-ova Victoria s plusom 94,30 posto i Allianz Equity s plusom 63,31 posto. Najveći minus od osnutka zabilježio je OTP-ov indeksni fond s minusom od 56,73 posto. Iza njega su KD-ova Nova Europa s minusom od 39,44 posto te Erste Adriatic Equity s minusom od 21,84 posto. U ovu godinu je najbolje ušao InterCapitalov SEE Equity fond s 1,99 posto prinosa na dan 30.4.2018., a slijedi ga KD Victoria s 1,62 posto i Allianzov Equity s 1,25 posto.

Mješovitih fondova ima 16. Prema PGP3 postotku, prosječnom godišnjem prinosu u posljednje tri godine, najbolje stoji HPB-ov s 6,53 posto godišnje, slijedi ga PBZ-ov Conservative 10 s 3,87 posto, a na trećem mjestu je Allianz Portfolio s 3,39 posto. Ako promatramo uspješnost mješovitih fondova od njihova osnutka, na prvom mjestu se nalazi PBZ Global fond s plusom od 79,52 posto, slijedi ga Allianz Portfolio s plusom od 66,39 posto i ZB global s plusom od 61,96 posto. Niti jedan od analiziranih mješovitih fondova nije zabilježio minus od osnutka, što je svakako pohvalno za upravitelje ovih mješovitih fondova. U ovu godinu je najbolje ušao PBZ-ov Conservative 10 fond sa 1,46 posto prinosa na dan 30.4.2018., slijede ga KD-ov Balanced s 0,79 posto i InterCapitalov Income Plus s 0,69 posto.

Broj obvezničkih fondova u posljednje tri godine popeo se sa sedam na dvanaest, a također niti jedan ne bilježi minus od svoga osnutka. Prema PGP3 najbolje stoji InterCapitalov Bond fond s 4,40 posto prosječnog prinosa u posljednje tri godine, slijedi ga PBZ-ov Bond fond s 3,68 posto te HPB-ov Bond fond s 3,68 posto. Promatrano od osnutka, najbolje stoji InterCapitalov Bond fond s čak 125,77 posto prinosa, slijedi ga ZB Bond s 100,01 posto, a nakon njega HPB-ov obveznički fond s 68,75 posto. U ovu godinu je najbolje ušao PBZ-ov Bond fond s 1,65 posto prinosa na dan 30.4.2018., a slijede ga Erste Adriatic Bond s 1,06 posto i HPB-ov Obveznički fond s 0,98 posto.

Novčanih fondova u ovom trenutku ima 19. Prema PGP3 najbolje stoji KD-ov Locusta Cash fond s 1,15 posto prosječnog prinosa u posljednje tri godine, slijede ga PBZ-ov Dollar fond s 1,03 posto te Auctorov Cash fond s 0,71 posto. Promatrano od osnutka najbolje stoji ZB Plus sa 75,96 posto, slijedi ga Raiffeisen Cash s 58,03 posto te nakon njega Erste Money s 52,12 posto. U ovu godinu je najbolje ušao PBZ-ov Dollar fond s 0,43 posto prinosa na dan 30.4.2018., slijedi ga Locusta Cash s 0,24 posto i Zodaks Cash s 0,15 posto.

Promatrajući rezultate fondova, kao profesionalni financijski savjetnik, mješovite, obvezničke i novčane fondove preporučio bih svakom ulagaču, s obzirom na to da nisu zabilježili značajnije minuse i predstavljaju sasvim solidnu alternativu štednji u banci, dok bi dioničke fondove ostavio poznavateljima tržišta budući da ipak u sebi nose značajan rizik.

Zaključno, po provedenoj analizi možemo reći da se od društva za upravljanje investicijskim fondovima na domaćem tržištu ističu InterCapital, PBZ Invest i HPB Invest fondovi. Oni zauzimaju top tri mjesta, mjereno prosječnim godišnjim prinosom svih fondova, izuzev novčanih, u posljednje tri godine. Na duge staze, promatrajući uspješnost fondova od njihova osnutka, može im se priključiti i ZB Invest.

*Napomena: Ovaj članak nije poziv na ulaganje u investicijske fondove.