Pregled tržišta:Najsnažniji tjedni rast američkih dioničkih indeksa u protekla tri mjeseca

Američki dionički indeksi zabilježili su snažnu pozitivnu izvedbu u petak te ostvarili svoj najveći tjedni rast u protekla tri mjeseca. S&P 500 u proteklom je tjednu tako zabilježio rast od 2,9% te je u toku ove godine samo u dva tjedna korigirao naniže, a uslijed pozitivnih učinaka trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine te opreznije retorike Fed-a koja je išla u prilog poboljšanju sentimenta investitora.

Kineski mediji u petak su izvijestili o solidnom napretku pregovora između dvije zemlje te je Kina donijela novi zakon o regulaciji inozemnih investicija kojim se stranim kompanijama jamči isti status i prava kao i kineskim kompanijama u državnom vlasništvu. Tržište je potonje dočekalo s oduševljenjem te uvjerenjem kako će isto pomoći konačnom sklapanju trgovinskog dogovora sa SAD-om.

Istovremeno, američki su obveznički prinosi zabilježili daljnje silazne pritiske pod pritiskom niza ispod očekivanih objava ekonomskih indikatora, uključujući industrijsku proizvodnju gdje je aktivnost prerađivačkog sektora u New Yorku pala na najnižu razinu u gotovo dvije godine.

U tjednu pred nama fokus investitora će uvelike biti na sastanku Fed-a s odlukom o razini bazičnog kamatnjaka na rasporedu u srijedu gdje tržišta očekuje da će isti biti zadržan na aktualnoj razini od 2,25%-2,50%, a što je u skladu i s našim očekivanjima.

Do prije nekoliko mjeseci izgledalo je kako će Fed u ovoj godini zasigurno nastaviti s daljnjom normalizacijom bazičnog kamatnjaka a optimističniji tržišni sudionici vjerovali su kako bi krajem godine moglo doći i do prvog podizanja kamatnjaka u euro zoni.

Iako američka ekonomija i dalje bilježi solidnu stopu rasta, usporavanje kineske ekonomije te euro zone u kombinaciji s blijedećim učincima prošlogodišnje fiskalne ekspanzije i negativnim učincima prijašnjeg podizanja kamatnjaka (sveukupno devet podizanja kamatnjaka za ukupno 2,25%), odradili su svoje. U svijetlu navedenog izgledno je kako će Fed iskoristiti ovaj sastanak da naglasi silazne rizike po američku ekonomiju.

Jedan dio tržišnih sudionika počeo je špekulirati o potencijalnom labavljenju monetarne politike u SAD-u. U suštini za to nema opravdanih razloga niti podloge u aktualnim kretanjima pa se većina argumentacije svodi na činjenicu da s obzirom na znatno više kamatne stope u odnosu na ostatak svijeta, Fed jednostavno raspolaže tom mogućnosti.

Za tržišta će najznačajnija biti revizija projekcija budući da u istima Fed daje precizne izglede očekivane razine bazičnog kamatnjaka kroz cijeli horizont projiciranja. Izgledno je tako kako će Fed i prilikom revizije potvrditi svoju raniju retoriku kako imaju namjeru napraviti pauzu od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike te će potencijalno sniziti očekivanu razinu bazičnog kamatnjaka u dugom roku. Sve u svemu, ovaj sastanak ne bi trebao biti pozitivan za dolar koji će se izgledno naći pod pritiskom opreznije retorike Fed-a te revizije očekivanja rasta i bazičnog kamatnjaka naniže.

Nakon prosječnog rasta stranih turističkih noćenja od 16,1% godišnje u četvrtom kvartalu 2018., podaci objavljeni za siječnja pokazali su korekciju na svim razinama. Preciznije, broj noćenja stranih turista pao je za 1% dok je broj noćenja stranih turista niži za 7,9% godišnje.

Ipak, spomenute brojke treba tumačiti s opreznošću budući da noćenja u siječnju su svega 0,6% ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj kroz cijelu godinu.

Smatramo pritom kako po domaću turističku izvedbu postoje određeni rizici. Naime, u naredne dvije godine očekujemo nastavak uzlaznog trenda, ali po znatno nižim stopama nego dosada uslijed snažnog usporavanja rasta naših ključnih emitivnih tržišta te učinka visoke baze iz prethodne godine.

Pritom očekujemo diferencijaciju rasta prihoda turističkih kompanija i privatnog smještaja gdje će rast prvog segmenta biti podržan značajnim investicijskim ciklusom i poboljšanjem kvalitete smještaja u nedavnom periodu dok bi manje atraktivne destinacije i smještajni kapaciteti lošije kvalitete u privatnom segmentu mogli zabilježiti pad popunjenosti ili pak silazne cjenovne pritiske kao posljedice očekivanog usporavanja rasta gostiju.