Izvješće Allianza

Prosječni Švicarac ima 17 puta veću neto finanacijsku imovinu od prosječnog Hrvata

Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla samo 2,6 posto
Ilustracija, ljudi u Zagrebu
 Profimedia, Alamy

Prosječan Hrvat prošle je godine financijski bio 'težak' 9.980 eura. Toliko je, naime, u Hrvatskoj u 2017. godini iznosila neto financijska imovina po stanovniku, što je našu zemlju svrstavalo tek na 33. mjesto na svjetskoj ljestvici, koju čini više od 50 analiziranih zemalja. Pokazuje to novo, deveto po redu godišnje "Izvješće o globalnom bogatstvu", koje izrađuje Allianz.

Bogatiji od nas po neto financijskom bogatstvu, što je razlika između ukupne financijske imovine i dugova, lani su među tranzicijskim zemljama bili Česi i Slovenci, ali i građani niza drugih bivših socijalističkih zemalja, budući da Hrvatska u tranzicijskom dijelu ljestvice zauzima 6. mjesto. No, usporedbe sa zemljama koje su bogatije od nas zapanjujuće su. Tako je, primjerice, neto financijska imovina prosječnog Švicarca lani dosezala čak 173.990 eura, što je 17 puta više od prosječnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj, dok je prosječni Amerikanac, s vrijednošću neto financijske imovine od 168.640 eura, bio isto tako gotovo 17 puta financijski 'teži' od prosječnog Hrvata.

Stanovnici Švicarske i SAD-a, inače, drže prva dva mjesta na globalnoj ljestvici neto financijske imovine per capita. Unutar EU-kluba, najveću vrijednost neto financijske imovine prošle su godine imali Šveđani, 98.380 eura po stanovniku, što znači da su bili gotovo 10 puta bogatiji od Hrvata, pokazuje Allianzovo izvješće.

Spori rast

Ovdje valja naglasiti da financijska imovina uključuje ne samo novac i bankovne depozite, već i potraživanja od osiguravajućih kuća i mirovinskih fondova, kao i dionice, obveznice, udjele u investicijskim fondovima i ostala potraživanja. Kada se vrijednost te financijske imovine oduzme od dugova, dobiva se neto financijska imovina.

Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla samo 2,6 posto, što je njen najslabiji rast u zadnjih šest godina, te je daleko ispod regionalnog prosjeka, ističu u Allianzu. Glavni "krivac" za to su vrijednosni papiri, koji su se, prema izračunu Allianza, smanjili za 2,1 posto. Drugim riječima, Hrvati su lani još manje nego inače ulagali u dionice. S druge strane, imovina iz osiguranja i mirovinskih fondova porasla je u 2017. godini gotovo 10 posto, čime je porastao i udio tog oblika imovine u ukupnoj financijskoj imovini, te je dosegao 26 posto. No, porasle su i obveze, i to za jedan posto, što je njihovo prvo povećanje od 2011. godine, primjećuju u Allianzu.

Kada se sve skupa zbroji i oduzme, neto financijska imovina u 2017. u Hrvatskoj je porasla samo 3,3 posto, ili gotovo tri puta manje od prosjeka iz prethodnih godina, kada je rasla po prosječnoj stopi od 9,2 posto. Ne čudi stoga što dinamiku rasta neto financijske imovine u Hrvatskoj u Allianzu opisuju kao "razočaravajuću".

Prošla je godina, ističu u Allianzu, bila jako dobra kada je riječ o globalnim trendovima u segmentu kretanja bogatstva kućanstava. Naime, gospodarski oporavak doveo je do porasta financijske imovine građana, a posebnu ulogu u tome odigrale su svjetske burze, pa je financijska imovina kućanstava na svjetskoj razini u 2017. porasla 7,7 posto. Tako se globalna bruto financijska imovina povećala na ukupno 168 bilijuna eura, dok je neto financijska imovina dosegla 128,5 milijuna eura. To je u velikoj mjeri rezultat ponovnog okretanja građana ulaganjima u vrijednosne papire, umjesto u 'klasičnu' štednju. U 2017. godini samo je 42 posto novih ulaganja otišlo u banke, dok su nova ulaganja u banke godinu ranije imala udio od čak 63 posto, izračunali su u Allianzu.

Nastavljen rast duga

Istodobno, lani je nastavljen i rast duga. Obveze kućanstava, stoji u izvješću Allianza, u 2017. su porasle šest posto, više nego godinu ranije, kada je njihov rast iznosio 5,5 posto. Rast duga ubrzao se i u istočnoj Europi, i to na 7,4 posto, što je njegov najveći rast u posljednje tri godine. U nekim zemljama razine i dinamika dugova dosegle su dramatičan razmjere, poručuju u Allianzu, posebno ukazujući na Kinu, Južnu Koreju, Maleziju i Tajland.

- Postkrizno razdoblje konačno je iza nas. Prošla su vremena kada je iznimno ekspanzivna monetarna politika omogućavala kontinuirani i stalni rastući trend na financijskim tržištima. Znakovi su već zabrinjavajući: rastuće kamatne stope, trgovinski sukobi i sve raširenija populistička politika uzrokuju tenzije i turbulencije. Prvi mjesec ove godine već je ostavio gorak okus u ustima - upozorio je Michael Heise, glavni ekonomist Allianza.

Postkrizno gomilanje financijskoga bogatstva donio je i na prvi pogled ipak manje vidljive promjene. Za početak, u posljednja dva desetljeća globalizacije nastala je nova srednja klasa, koja danas broji 1,1 milijardu ljudi, a u kojoj više od polovine pripadnika čine Kinezi. S druge strane, broj pripadnika nove srednje klase iz istočne Europe smanjio se. U razvijenim zemljama, pak, produbljuju se razlike između bogatih i siromašnih.

Unatoč tome, razvijene države i dalje prednjače po neto financijskoj imovini po stanovniku. Osim već spomenutih Švicarske, SAD-a i Švedske, u top 10 po relativnom financijskom bogatstvu ulaze i Nizozemska, Belgija, Japan, Singapur, Tajvan, Danska i Kanada. Slijede Novi Zeland, Velika Britanija, Australija, Izrael, Francuska, Italija, Austrija, Njemačka, Irska i Finska, pokazuje istraživanje Allianza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 15:03