Pod velom tajnosti

Veliki 'problemi' za jednu od najbogatijih obitelji svijeta: 'Što ćemo s ovom hrpom novca'

Van der Vormsi su slabo znani izvan svoje rodne Nizozemske iako su vlasnici kompanija i nekretnina diljem svijeta
Obitelj Van der Vorm obogatila se na izgradnjom transatlantske špediterske kompanije, a danas njihova grupacija Hal ima udjele u drvodjelskoj, zrakoplovnoj i nautičkoj industriji
 Michael Kooren / REUTERS

Jedna od najbogatijih i najtajnovitijih obitelji svijeta trenutno se nalazi u velikom “problemu” - mora odlučiti, kako piše Bloomberg, što će učiniti s velikom hrpom novca.

Van der Vormsi su slabo znani izvan svoje rodne Nizozemske iako su vlasnici kompanija i nekretnina diljem svijeta. Ove će godine na njihov račun sjesti četiri milijarde dolara koje će zaraditi prodajom svoje kompanije GrandVision, koja se bavi proizvodnjom naočala i leća, vlasniku Ray Bana. Novac će sjesti na račun javno izlistane grupacije Hal Trust koju kontrolira upravo navedena nizozemska obitelj, a u svom portfelju ima tvrtke vrijedne 12,5 milijardi dolara.

Ipak, nitko ne zna što će Van der Vormsi učiniti s novostečenim novcem. Hoće li ga vratiti dioničarima, uložiti ili će čak zatvoriti fond i postati filantropi “na puno radno vrijeme”, nepoznanica je za amsterdamske analitičare.

Ovo nije prvi put da se obitelj našla u ovakvoj situaciji. Obogatili su se izgradnjom Holland America Linea, transatlantske špediterske kompanije koju su prodali tijekom 1980-ih za otprilike 600 milijuna dolara. Taj su novac Van der Vormsi uložili u investicijsku kompaniju koja nosi ime inicijala Holland America Linea (Hal), koja je, prema Bloombergovoj računici, odonda vratila povratnu investiciju gotovo 2.000 posto. Hal, naime, ima udjele u drvodjelskoj, zrakoplovnoj i nautičkoj industriji s imovinom vrijednosti od 12,5 milijardi dolara. Obitelj, pak, “teži” oko 11,2 milijardi dolara, koliko se može vidjeti iz posljednja dva poslovna izvješća kompanije, no pretpostavlja se da pojedini članovi obitelji zapravo imaju još mnogo imovine izvan Hala.

Iako je javno izlistana kompanija, poslovanje Hala velika je tajnost. Imena vlasnika dionica nisu poznata, dok su članovi obitelji i ostali direktori tvrtke uvijek potpisani isključivo inicijalima i izbjegavaju izlaske u javnost. Kada je, primjerice, Jaap van Wiechen, jedan od zaposlenika kompanije, prije četiri godine dobio nagradu u Amsterdamu, odbio ju je te se nije ni pojavio na dodjeli.

- Uvijek odbijaju odgovoriti i na najbezazlenija pitanja te nas jednostavno preusmjere na svoju web stranicu. Ovih je dana jako rijeko vidjeti toliko tajnovitu kompaniju kao što je Hal – kazao je analitičar Joachim Vansantren iz KBC Securitiesa.

Martijn Van der Vorm, koji je do 2014. bio predsjednik Uprave kompanije, živi u Monaku i samo se pojavljuje na prestižnim gala večerima. Njegov rođak, Carel Ole, živi u Londonu i vodi agrikulturalnu investicijsku tvrtku. I to je to što se zna o bogatoj obitelji.

No, to baš i nije neobično za nizozemske bogataše koji imaju veoma dobar razlog biti diskretnima.

Ta je država, naime, ostala u šoku 1983. godine kada je jedna banda otela “kralja piva” Freddyja Heinekena i ta njega tražila otkupninu. Dodatno, dva su desetljeća kasnije naoružani muškarci oteli Claudiju Melchers, kći milijardera Hansa Melchersa koji je, igrom slučaja, jedan od većih Halovih dioničara.

Uz to, Nizozemci su inače poznati egalitaristi.

- Najbogatije obitelji u Nizozemskoj ne žele biti poznate po tome što su bogate. Mislim da je to dio šire sjevernoeuropske kulture u kojoj bogataši ne vole pokazivati svoje bogatstvo – zaključio je Corne van Zeijl, analitičar Actiam NV-a koji također posjeduje dionice u Halu.

No, iako obitelj izbjegava svjetla reflektora, njihovo bogatstvo raste iz godine u godinu. Lani je obiteljska kompanija postigla 840 milijuna dolara vrijedan ugovor kojim dodatno proširila u SAD-u te u Njemačkoj. Grupacija ima udjele u preko 20 svjetskih kompanija, a prodaja 77-postotnog udjela u GrandVisionu bit će završena do sredine 2021.

Ipak, Van der Vormsi su relativno nedavno privukli neželjenu pažnju. Curenje podataka iz odvjetničke kompanije Mossack Fonseca tijekom skandala Panama Papers stavilo je fokus na Halovo sjedište u Curacaou, nizozemskom otoku u Karibima čiji se porezni sustav našao u središtu kritika europskih zakonodavaca. No, ta se informacija brzo zaboravila, budući da je nizozemska medijska grupa u Halovom vlasništvu odigrala značajnu ulogu pri objavljivanju dugo skrivanih podataka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:24