Koliko god da je pojava DeepSeeka i njihova AI modela R1 srušila američke tehnološke dionice u cjelini, nitko nije toliko nastradao kao Nvidia, proizvođač čipova i dugotrajni "liebling" Wall Streeta.
Tvrtka koja je dosegnula tržišnu kapitalizaciju od sumanutih 3,6 bilijuna dolara (ili drugim riječima 3600 milijardi dolara) u samo jednom danu izgubila je više od 600 milijardi dolara vrijednosti, odnosno više od 17%.
To je najveći jednodnevni gubitak u povijesti Wall Streeta, što govori dosta s obzirom na volatilnost kakvoj je američka burza sklona. Osim Nvidije, još jedan specijalist za čipove Broadcom izgubio je 16,4%, Microsoft se stisnuo 3,8%, Alphabet 2,8%…
Je li uopće bilo realno da jedna jedincata kompanija vrijedi više nego kompletni burzovni indeksi moćnih ekonomija kao što su Njemačka, Francuska ili Ujedinjena kraljevina? Vjerojatno nije - i upravo je u tome i problem.
Kao i velika većina američkih burzi - a pogotovo kada je riječ o tehnološkim tvrtkama - radi se ne o vrijednosti koja ima bazu u realnosti, u onome što ta tvrtka sada proizvodi, prodaje i posjeduje, nego se ta "vrijednost" bazira na onome što negdje netko misli da bi mogla zarađivati negdje i nekada u budućnosti.
A u slučaju Nvidije cijela ta premisa bila je utemeljena na njihovom "core businessu" - ekstremno skupim čipovima koji su potrebni za AI revoluciju, čipovima koji se ugrađuju u servere u gigantskim podatkovnim centrima potrebnim za obrađivanje setova podataka za AI modele.
Ta premisa dobila je epski šamar u ponedjeljak kada je kineski startup DeepSeek pokazao da se i sa 20-ak puta manje novca te dramatično slabijim čipovima može napraviti praktički ista stvar. I da stvar za Amerikance bude još gora, Kinezi su svoj model pustili kao "open source" - dakle dostupan svima i dostupan besplatno.
Nvidia je dosad bila jedan od najvećih profitera AI ekspanzije; iz statusa proizvođača odličnih ali ni po čemu posebnih grafičkih kartica za računalne igre narasli su do kraljeva proizvodnje čipova za AI industriju koja je ekstremno gladna kada je riječ o procesorskoj snazi.
Prema jednoj usporedbi, Nvidia je bila kao skromni prodavač pijuka i kanti u trenutku kada se sredinom 19. stoljeća u Kaliforniji dogodila zlatna groznica. Eksplozija kineskog DeepSeeka na scenu sada je nagnala mnoge u Silicijskoj dolini da se zapitaju jesu li im doista potrebni svi ti stravično skupi i komplicirani čipovi.
Dodatno, narušena je i vrlo okoštana ideja kako je Kina godinama iza najvećih rivala iza SAD-a kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Investitori rasprodaju dionice od New Yorka, preko Amsterdama i Tokija pa sve natrag do San Francisca.
Nastradale su i neke japanske kompanije; tvrtka za proizvodnju opreme za testiranje čipova Advantest - veliki dobavljač Nvidije, u utorak je izgubio 10% nakon početnoga gubitka od 9% u ponedjeljak.
SoftBank Group, veliki japanski ulagač koji je prošli tjedan sa svojih 500 milijardi dolara stao iza AI projekta OpenAI-ja Stargate, pao je 5 posto, a u utorak su se srušile i dionice nizozemskog proizvođača čipova ASML (7,1 posto).
Ova masovna rasprodaja bacila je prilično potrebnu lupu preko pozicija koje su na burzama zauzeli investitori (a poglavito oni institucionalni u SAD-u, oni koji recimo drže u rukama mirovine milijuna ljudi). Također se počelo postavljati sasvim realno i potrebno pitanje: zbog čega te dionice toliko koštaju i vrijede li doista te kompanije toliko novca (na papiru).
Konkretno, prije ponedjeljka, dionice Nvidije vrijedile su oko 60 puta više nego što je vrijednost njihovih prihoda. Za ostatak tehnološki nastrojenog indeksa S&P 500 ta je brojka 22, a veliko je pitanje na čemu se bazira čak i toliko optimistična procjena.
"Ono što čini ovaj bijeg iz dionica tako zapanjujućim jest da valuacija mnogih od tih AI i tehnoloških kompanija ne nudi praktički nikakav prostor za pogrešku. Preuveličan omjer koji ove tehnološke dionice imaju u portfeljima brojnih investitora te visoka koncentracija koju ove tech dionice imaju u tržišnim indeksima pokazali su se kao značajan rizik", poručio je David Bahnsen, glavni investitor u The Bahnsen Group.
Otkako je ChatGPT lansirao AI bum tamo negdje u studenom 2022. godine, "hajp" i optimizam oko nadolazećih tehnologija prešaltali su u turbo način rada ionako ogroman priljev kapitala u sektor, što je podiglo burzovne indekse do rekordnih razina. Rapidan razvoj AI tehnologije bio je glavno pogonsko gorivo IT industrije od tog trenutka i sve velike tehnološke tvrtke investirale su ogroman novac kako bi se ugurali na početak reda.
Tržišna valuacija "veličanstvene sedmorice" tehnoloških kompanija porasla je za astronomskih 10 bilijuna dolara (da ne bi bilo zabune, dakle, za 10.000 milijardi dolara). A kako to već obično ide, ulagači su kupovinu tih precijenjenih dionica često kupovali posuđenim novcem, pa su mnogi u ponedjeljak krenuli prodavati drugu imovinu da pokriju gubitke.
Brojne tehnološke kompanije, među kojima su i Apple i Microsoft, ovaj tjedan će prijavljivati podatke o prihodima, pa se trenutak lansiranja DeepSeeka baš sada ni iz te prizme ne treba gledati kao slučajnost.
Skliznuće je u utorak donekle stopirano, ali ovaj okršaj tek je otvoren. Nvidia, prema procjeni analitičke kompanije TechInsights, kontrolira i do 98 posto tržišta grafičkih procesora (GPU) za podatkovne centre, ključnih elemenata koji su nužni za treniranje AI modela - ali po američkom sistemu. Međutim, ako ti i takvi grafički procesori nisu baš tako nužni kao što daje naslutiti DeepSeek, kolika je onda stvarna vrijednost Nvidije?
Nadalje, Broadcom isporučuje nebrojene proizvode koji rade pokraj GPU čipova u podatkovnim centrima, kao što su Ethernet provodnici i ASIC procesori, koji pomažu u provođenju podataka. Ako nisu potrebni ti divovski data centri - kome će trebati Broadcomovi čipovi?
Microsoft je diverzificirana kompanija i ne ovisi samo o AI-ju, ali se naglavačke bacila i u taj bazen. Bili su ključni investitor u samom početku, kada su uložili 13 milijardi dolara u OpenAI te integrirali njihove modele u svoje proizvode i usluge.
Nedavno su najavili kako će u narednih nekoliko godina investirati 80 milijardi dolara na data centre. Međutim, ako je DeepSeek pokazao išta - barem zasad - onda je pokazao da postoji puno efikasniji pristup. Zašto bi onda itko plaćao Microsoftu za njihove usluge?
U sličnoj je situaciji i Alphabet, tvrtka koja je odmah krenula u razvoj novih AI modela za svoje klijente Google Clouda. Međutim, ako se pokaže da bilo tko može razviti jeftiniju i efikasniju alternativu...
Kako god bilo, ionako uzbudljiva i nepredvidljiva AI utrka postala je nemjerljivo dramatičnija i zanimljivija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....