Ako ste mislili da će Sebastian Kurz nakon ostavke na poziciju austrijskog kancelara tavoriti negdje po austrijskoj provinciji i prikupljati glasove za povratak na političku scenu, onda ne poznajete sirenski zov vojno-industrijskog kompleksa.
Koristeći poznanstva i kontakte koje je prikupio u fotelji predsjednika vlade, Kurz je s izraelskim partnerima, poduzetnikom Shalevom Huliom i stručnjakom za cyber sigurnost Gilom Dolevom, u Tel Avivu pokrenuo AI startup Dream Security.
Bilo je to u siječnju 2023. godine, dakle prije samo dvije godine, a gdje je Dream danas? Ide prema mjesecu, kako bi to rekli kripto entuzijasti, jer je Kurzova tvrtka upravo objavila kako su u B rundi financiranja privukli investiciju vrijednu 100 milijuna američkih dolara, što je tržišnu valuaciju poguralo do 1,1 mililjardi dolara.
Kao predsjednik Dreama, dakle, Kurz sada u rukama ima "jednoroga", što je varljivo šarmantan termin za tvrtke vrijedne više od milijarde dolara ili eura. Dosta je zanimljivo i tko su novi ulagači u Dream. Investiciju je predvodila tvrtka rizičnog capitala Bain Capital Ventures, koja danas upravlja investicijama teškim 160 milijardi dolara i koju je suosnovao umirovljeni američki republikanski senator i nekadašnji kandidat za predsjednika te zemlje Mitt Romney.
Ovdje možda nije zgorega pripomenuti kako je Kurz već dva mjeseca nakon ostavke, krajem 2021. godine, dobio angažman u investicijskoj firmi Petera Thiela, svojevrsne sive eminencije novog režima Donalda Trumpa i čovjeka koji iz prikrajka pomaže navoditi sve inicijative Elona Muska i njegove takozvane agencije "DOGE".
Među ulagačima su i Group 11 (specijalizirani za ulaganja u AI i fintech), zatim Tru Arrow i Tau Capital te Aleph. Nije sasvim jasno o kojem se Alephu radi; postoji multinacionalna kompanija za oglašavanje Aleph Holdings, ali postoji i Aleph Alpha, njemačka tvrtka koja se bavi razvojem umjetne inteligencije u sferi naoružanja.
Upravo ta potonja kompanija imala bi više smisla kada se vidi što točno razvija Kurzova firma. Naime, Dream radi na izradi AI alata za "cyber otpornost za države i kritičnu infrastrukturu".
Kako se sami vole pohvaliti iz te izraelske kompanije, "iz temelja razrađuju pojam cyber sigurnosti sa skupom vlastitih AI modela dizajniranih da razmišljaju i kao napadač i kao strana koja se brani od napada".
A takav im pristup omogućuje da imaju "robustan podatkovni ekosustav koji ne samo da predviđa, nego i aktivno eliminira prijetnje prije nego što se uopće materijaliziraju".
Ako vam to zvuči kao da Kurzova tvrtka razvija neku distopijsku umjetnu inteligenciju na tragu "Minority Reporta", to je zato što ste u pravu. "Eliminiranje prijetnji prije nego što se uopće materijaliziraju" predstavlja neobično plodno tlo za sve moguće vrste zloupotreba.
Kurzova firma to rješenje prodaje jedino državnim vladama i nacionalnim organizacijama za cyber sigurnost - drugim riječima, ovlaštenim špijunima - za koje moramo sada vjerovati da neće ni pomisliti na korištenje ovog supermoćnog prediktivnog oruđa s nekom skrivenom agendom.
Naravno, zainterisiranih za upravo takav nadzorni skup AI alata ima izobilje; samo tijekom 2024. godine Dream je zaradio više od 125 milijuna eura od prodaje sustava upravo državnim agencijama. Dream svoj AI alat etiketira kao Cyber Language Model (CLM), a ova financijska infuzija pomoći će im u širenju na nova tržišta. Koja? "Ona na kojima cyber prijetnje nastavljaju stvarati značajne izazove nacionalnoj sigurnosti".
"Sofisticirani cybernapadi na našu kritičnu infrastrukturu sve su gori, i po učestalosti i po kompleksnosti", poručio je putem priopćenja suosnivač i predsjednik Dreama Sebastian Kurz.
"U svome mandatu kao predsjednik vlade vidio sam iz prve ruke kako ti napadi mogu prouzročiti stvarnu štetu ljudima i kako imaju mogućnost izazivanja velikih smetnji društvu u cjelini. Mi osnivači Dreama smo u misiji osnaživanja nacija protiv nečega što je presudna prijetnja nacionalnoj sigurnosti ovoga doba".
Naravno, u pravu su kada navode kako su cyber napadi sve učestaliji, sve kompleksniji i sve opasniji. Ukupan trošak cyber kriminala porastao je sa 3000 milijardi dolara 2005. godine na 6000 milijardi dolara 2021. godine, a do 2029. bi, prema procjeni Statiste, mogao doći do astronomskih 15 i pol tisuća milijardi dolara (ili 15,5 bilijuna dolara, ako vam je tako draže).
Na cyber sigurnost je u prošloj godini, prema podacima McKinseyja, potrošeno 200 milijardi dolara na globalnoj razini. Dakle, problem je ogroman i evidentan.
S druge strane, bilo bi krajnje naivno bez ikakvih rezervi dati državama i poglavito njihovim obavještajnim agencijama alat koji im omogućuje "eliminiranje prijetnji" - prije nego što uopće nastanu. A mogli bismo u ovom slučaju još i podsjetiti da Kurzov mandat u fotelji austrijskog kancelara nije okončan uz konfete i pjenušac, nego uz skandal: morao je dati ostavku 2021. zbog korupcijskih optužbi.
Premda on te navode i dalje demantira, globalna mreža istraživačkih novinara OCCRP imala ga je u finalu natječaja za "najkorumpiraniju osobu 2021. godine". Nije, nažalost, pobijedio, jer je Aleksandar Lukašenko ipak bio korumpiraniji.
Ako Dream doista nekoj SOA-i, CIA-i, Mossadu ili Republikanskoj gardi zbilja daje i mogućnost i alibi da bilo koga "eliminiraju" pod izlikom da će "u budućnosti postati cyber prijetnja", to sobom povlači izobilje potencijalnih problema; što sačinjava prijetnju, tko o tome odlučuje, što to u praksi znači "eliminirati", koji je to precizni trenutak u kojemu prijetnja "nastaje" i tako dalje.
Kada se pak pogleda s kime je Kurz u partnerstvu, stvari djeluje još gore. Naime, jedan od suosnivača i CEO tvrtke je Shalev Hulio, čovjek poznat kao "zločesti dečko izraelskog cybera", što zvuči prilično nevino, otprilike kao da ima bjesomučno friziran Tinder profil. Operativna riječ ovdje je, međutim, "zao" - Hulio je bio CEO zloglasne izraelske IT kompanije NSO Group, koja je pod njegovim vodstvom razvila još zloglasniji špijunski softver Pegasus.
Hulio je bio povezan i s razvojem još jednog izraelskog špijunskog softvera - IntelEye. I dok su Pegasus i Dream - barem nominalno - defenzivni sistemi, IntelEye je neskriveno usmjeren ofenzivnim cyber aktivnostima i imao je presudnu ulogu u invaziji na Gazu.
Nakon što je otkriveno kako je Pegasus omogućavao kršenje ljudskih prava pa ga je na svoju crnu listu stavio čak i SAD, Hulio je morao dati ostavku. Iako je u javnosti Pegasus bio predstavljen kao alat za borbu protiv kriminala i terorizma, u praksi su ga vlade širom svijeta koristile da špijuniraju novinare, odvjetnike, oporbene političare i disidente, nevladine organizacije...
A među kupcima Pegasusa - vrlo, vrlo brojnim kupcima koji će vjerojatno biti zainteresirani i za Dream - bili su SAD, UK, Njemačka, Nizozemska, Francuska, Finska, Estonija, Poljska, Ukrajina, Slovačka i slične demokratske zemlje, ali i autokratski režimi kao što su Saudijska Arabija, Bahrein, Jemen, Mađarska, Ujedinjeni Arapski Emirati...
Meta je tužila NSO, tvrdeći da je izraelska kompanija koristeći Pegasus 2019. godine hakirala WhatsApp, a kalifornijski sud presudio je su u pravu. Nakon ostavke Hulio se nakratko bio povukao u obrazovni sustav, da bi sada trijumfalno izronio s novom i, čini se, pogoršanom verzijom Pegasusa i IntelEya.
"Nikada prije neka kompanija nije bila osnovana s primarnom misijom pružanja cyber zaštite državama ili vladama", maršira Hulio. "Osnovali smo Dream kako bismo lansirali rješenje koje doista funkcionira za nacije, upravo zato što je dizajnirano s njihovim potrebama u vidu."
Treći suosnivač je Gil Dolev, nekadašnji osnivač i CEO izraelske obavještajne tvrtke Wayout Group. Prema navodima lista Times of Israel, Dolev i Hulio bliski su već godinama, jer je Dolev brat predsjednika NSO-a Shirija Doleva, a jedna od NSO-ovih podružnica naposljetku je bila preuzela Wayout.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....