Nastavi li rasti dosadašnjim tempom industrija videoigara u Hrvatskoj bi do 2025. mogla dosegnuti vrijednost od 100 milijuna eura. Po broju zaposlenih već sad je premašila brojku od tisuću, a po udjelu izvoza nadmašila je i širu, softversku industriju. Dobit u ovoj industriji je pak već drugu godinu zaredom na razini od 10 milijuna eura.
Pokazuje to prva analiza industrije videoigara u Hrvatskoj, koju je za razdoblje od 2019. do 2021. proveo Klaster hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) u suradnji s telekomom A1 Hrvatska.
Pola milijarde u 2021.
Prema analizi, hrvatska industrija videoigara je 2021. ostvarila prihod od 485,8 milijuna kuna. Dvije godine ranije on je iznosio svega 281,4 milijuna kuna. Zaposlenih je u ovoj industriji 2019. bilo 333, a dvije godine kasnije ih je 474.
Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik CGDA navodi da je riječ o vrlo mladoj i usitnjenoj industriji.
- Prvih deset tvrtki u industriji čini preko 90 posto ukupnih prihoda industrije, a prva tvrtka, Nanobit, čini čak 60 posto prihoda među velikim igračima - kaže Gavrilović.
Pojašnjava da su se u tom mjerenju poveli vrlo strogim kriterijima. Tražili su isključivo poslovne subjekte koje su već objavile barem jednu igru i koje su u Hrvatskoj registrirali trgovačko društvo. Takvih je 66. Međutim, niz obrta bavi se gamingom u Hrvatskoj i s obzirom na izazove s distribucijom i pristupom kapitalu, trgovačka društva registrirali su u inozemstvu, često unutar EU, te stoga nisu vidljivi u ovoj analizi. Tako bi se ukupna brojka mogla popeti na njih 200.
Ivan Murat, predsjednik CGDA kaže da brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga industrije videoigara koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca.
Profitabilan biznis
- Moramo biti svjesni da je naša industrija u Hrvatskoj i dalje još na svojem početku i imamo još puno za raditi i pokazati. Zato je važno prepoznati je kao potencijal za značajan razvoj i kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja, ali uz osnovne preduvjete poput obrazovne, infrastrukturne i financijske podrške - kaže Murat.
Podsjetio je da je udio izvoza u prihodu studija za proizvodnju videoigara lani bio iznad 80 posto što je dvostruko više od prosjeka softverske industrije, koja se ističe kao vodeća brzo rastuća industrija unas i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu.
Gavrilović kaže da su tvrtke u ovoj industriji uspjele generirati značajnu dobit.
- Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, od izrade vlastitih igara pa do izrade igara za naručitelje, a njihova je dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran - kaže Gavrilović.
Industrija kreativaca
U CGDA navode da se oko domaće industrije videoigara razvija vrlo živ ekosustav u kojem su Akademija dramskih umjetnosti, FER, Pismo inkubator, Algebra, Machina, RiHub i Tehnička škola Sisak. Stručnjaka i ovdje nedostaje, a prema analizi, čak 78 posto zaposlenih u industriji video igara ima ugovor na neodređeno. Njih 52 posto su umjetnici, a tek 25 posto programeri.
- Unatoč koronakrizi, u 2021., u obrazovnim programima vezanim isključivo za videoigre sudjelovalo je 520 ljudi, a u neformalnim programima dodatno više od 200 ljudi - pojašnjavaju Gavrilović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....