PARADOKS HRVATSKE SOFTVERSKE I STARTUP SCENE

Zašto ne postoji popis kultnih hrvatskih programera?

Neobično je da im je zanimanje među najtraženijima, a da su im imena nepoznata. Istovremeno su uspješne softverske tvrtke poznatije no ikad

Piše:

Antonija Vulić

Objavljeno: 25. studeni 2022. 08:35

Bez njih danas ne biste čitali ovaj tekst, ne biste čak ni gledali u svoje ekrane na mobitelima, a vjerojatno te mobitele ne biste ni posjedovali. Sve su traženiji i olakšavaju nam svakodnevicu, ali jako malo razmišljamo o tome tko su oni. Programeri.

Prvi vam na pamet možda padaju Musk, koji zna dosta programerskih jezika iako po profesiji nije programer, i Jobs, koji je za sebe tvrdio da zna programirati no kolega Steve Wozniak je izjavio da nikad nije napisao ni linije koda.

» Kliknite i besplatno preuzmite STARTUP REPORT 2022 Q4 «

Spanov poučak: ESOP dvostruko učinkovitiji od ostalih HR mjera | Anita Čavrag: Jesu li talenti postali razmaženi? | Matija Srbić: Može li Hrvatska stvoriti svoje deeptech gigante? | U hrvatske startupe u devet mjeseci uloženo gotovo milijarda dolara | Zašto ne postoji popis kultnih hrvatskih programera? | Startup koji prkosi klimatskim promjenama | Fortenovin AI raspolaže s 50% više podataka od američke Kongresne knjižnice | Hoće li mirovinci krenuti stopama EIF-a i podržati lokalne VC-e? | Slovakinja koja se preselila u Hrvatsku i pokrenula projekt CroCube ^^^O STARTUP REPORTU

No, programeri su najčešće ljudi čija imena rjeđe čujete poput Linusa Torvaldsa, autora Linuxa, ili Adele Goldberg, autorice programerskog jezika Smalltalk-80.

U Hrvatskoj nismo pronašli popis domaćih kultnih programera. Stoga smo krenuli u potragu da bi saznali zašto te tko su oni?

Dragan Petric, tech influencer, urednik Buga i IT novinar koji je diplomirao matematiku i informacijske znanosti na PMF-u Zagrebu kaže da je to stoga što programiranje nije natjecateljski nastrojeno.

Nema rang liste

- Među programerima ne postoji takva vrst rivalstva. Sastaviti listu TOP programera bilo bi nemoguće jer ne postoji način po kojem bi se mogli ustanoviti kriteriji za takvu vrstu rangiranja - kaže Petric.

Budući da je naglasio da ne postoji objektivna lista TOP programera, zanimalo nas je tko su po njemu kultni hrvatski programeri.

- Ljudi koji su među prvima iskočili kao zvijezde IT-ja, osobito u developerskoj zajednici. Primjer bi bili Tomislav Tipurić, Domagoj Pavlešić i Antonio Perić - odgovorio nam je Petric.

Programerska djela koja ga fasciniraju su, kaže, jednostavna, ali fenomenalna. Na popisu tih djela se našla računalna igra Tetris i igra Wordle. Kaže da je za programera akademsko obrazovanje odskočna daska, ali ne i da je nužno.

Mjesta gdje se okupljaju programeri

Kad već nema popisa potražili smo mjesta gdje možete pronaći vrhunske programere. Nisu u kafićima ili restoranima već, dakako, online. Facebook je čak i za programere jedan od prvih mjesta za okupljanje. Jedna od najpoznatijih Facebook grupa unas je ‘Developers Hrvatska‘. Zajednica okuplja preko 10 tisuća članova koji si aktivno pomažu i dijele iskustva. Grupa je predviđena za dijeljenje vlastita iskustva, postavljanje pitanja, ali i reklamu.

Developers Hrvatska Relaxed je opuštena verzija grupe, ima šest tisuća članova i služi za opuštene razgovore o popravcima računala, računalnoj opremi, tehničkim poteškoćama i slično. Grupa koja okuplja preko 26 tisuća članova i aktivna svakoga dana nosi naziv IT Jobs Croatia. To je grupa u kojoj nema rasprava na temu developmenta, već je usmjerena isključivo na objavljivanje poslova za developere.

Osim na Facebooku, programeri se okupljaju i na specijaliziranim grupama na Redditu, na velikom forumu Hacker News, na Q&A forumu StackOverflow. Jedna od mlađih platformi je Dev.to, ali ima izuzetno aktivne korisnike.

- Development je industrija rapidne dinamike, koja iziskuje cjeloživotno učenje i zalaganje, a fakultet je tu u ulozi odskočne daske. On osim znanja možda veću vrijednost daje u inicijalnom stvaranju networka, stvaranju radnih navika, formiranju proceduralnog razmišljanja, out-of-the-box kreativne i sličnih karakteristika, bitnih za dobre programere. Naravno da je to moguće steći i bez inženjerske titule, no mislim da je s diplomom lakše - kaže Petric.

Roko Roić, suosnivač i direktor softverske agencije Notch, bivšeg Agency04, počeo se baviti programiranjem pred kraj osnovne škole. Tada je dobio starije računalno koje nije imalo grafičku karticu pogodnu za igranje igrica pa se počeo igrati s programiranjem.

- U početku nije bilo strukturiranog školskog pristupa, ali kako sam kasnije upisao MIOC, dobio sam dosta znanja i poticaja u srednjoj školi. Nisam baš imao pristup knjigama, a Interneta nije bilo, što mi je zapravo i dalo fokus. Iscijedio sam to staro računalo dokle je išlo i mislim da je taj fokus bio ključan, jer sam vrlo mlad dubinski razumio kako funkcioniranju moderna računala. Da sam imao više izvora informacija i poticaja, možda bi izgubio fokus, što je danas veliki izazov - prisjeća se Roić.

Dodaje da je upoznao i radio s mnogo programera. Za velik broj njih kaže da su sjajni.

- Prvo ću spomenuti naše principal i fellow level programere iz Notch i Spotsie. Nevjerojatno kakvu privilegiju imam raditi s njima. U mojim mlađim danima, imao sam veliko poštovanje za ljude koji su kontribuirali u open source zajednicu i ostavili veliki trag, Hrvoja Nikšića i Tomislava Uzelca - ističe Roić.

Dodaje kako su glad za znanjem, kapacitet za usvajanjem znanja, upornost i osjećaj za krajnjeg korisnika vrline koje programera čine dobrim i u konačnici kultnim.

Glad za znanjem

- I deblo izraste brzo, ali za grane i lišće krošnje treba puno vremena - slikovit je Roić.

Domagoj Ostović, osnivač i direktor labinskog Lloyds digitala programiranjem se krenuo baviti za vrijeme fakulteta - i to sasvim slučajno. Kaže da se 2007. godine zaposlio u turističkoj agenciji u kojoj je s grupom programera radio na razvijanju booking enginea. Vodio je grupu developera.

Više od 16500 studenata na mjestima koja stvaraju programere

FER navodi da svake godine upiše 650 brucoša. Godišnje s fakulteta izađe 450 prvostupnika, 420 magistara inženjera, pedesetak doktora znanosti i dvadesetak sveučilišnih specijalista. Znamo li da je samo lani iz Hrvatske otišlo 1700 programera očigledno je da su te brojke premale.

Na pitanje može li pak fakultet, koji je poznat kvaliteti svog obrazovanja, primjerice udvostručiti broj studenata nismo uspjeli saznati. Ono što je poznato je da FER nije jedini. Programeri izlaze i sa zagrebačkog PMF-a, FSB-a, TVZ-a i Algebre. Ujedno, i s varaždinskog FOI-ja, osječkog FERIT-a, splitskog FESB-a i riječkog Riteha. Kad se zbroje svi studenti koji trenutačno studiraju na svim tim fakultetima brojka premašuje njih 16500.

No, većina ih je još nekoliko godina od diplome i ne znači da će svi završiti kao programeri. Na tim fakultetima postoje i drugi smjerovi. Zato se u ICT-u sve više priča da je dio rješenja i u uvozu stručne radne snage, obrazovanju pa i digitalnim nomadima. (B.I.)

- S vremenom sam, osim samih funkcionalnosti, jako puno pažnje počeo pridavati dizajnu i izgledu samog softvera te sam tako stalnim i učestalim izmjenama počeo zadavati puno glavobolje developerima. Tada mi je Lead developer na projektu ukazao na problematiku i predložio da naučim HTML, CSS i PHP samostalno ‘dizajniram‘ te radim na izmjenama na dizajnu. Prihvatio sam to sa zadovoljstvom i ostalo je povijest - prepričava Ostović.

Na vrhu programerskog svijeta u Hrvatskoj za njega su tvrtke Infinum i Five jer su mu bliske po kulturi i kvalitetu rada, a spomenuo je i Q agency koja je u izuzetno velikom rastu te tvrtke kao što su Span, King ICT i IN2.

Zadranin Stjepan Buljat, suosnivač i tehnički direktor Cognisma, trenutno jednog od glavnih kandidata za trećeg hrvatskog jednoroga, kaže da je u svijet računala, računalnih igara i programa uronio još u osnovnoj školi. Tada je dobio svoje prvo računalo Commodore 64.

- U to sam vrijeme redovito čitao časopise poput Hacker, VIDI i Bug. Dakle, više sam bio orijentiran na hardver, manje na softver. Kroz srednjoškolsko obrazovanje sam se upoznao s programskim jezikom Pascal. Potom sam upisao zagrebački FER gdje sam se upoznao s programskih jezikom C i nešto malo s Javom - kaže Buljat.

Dodaje da je cijelo vrijeme bio u doticaju s različitim programskih jezicima. No, njima se nije posebno bavio izuzev obveza u školi i na fakultetu. Profesionalni ulazak u svijet programiranja, kaže, doživio je tek kada se zaposlio na prvom radnom mjestu, gdje je naučio programski jezik Smalltalk. Zatim se pozabavio Javom koju je usavršio do te mjere da je htio pronaći bolji programski jezik koji bi ispravio sve nedostatke koji su mu smetali.

- Za mene je taj jezik Scala i u njemu i danas najviše radim - kaže Buljat.

Ističe da je programiranje zavolio od prve.

Poput umjetnosti

- Ima nešto lijepo u tome, gotovo umjetnički, dozvoljava jako puno kreativnosti prilikom rješavanja problema. Usudio bih se reći da je posao programera zapravo rješavanje problema i to je ono što mene osobno ispunjava - govori Buljat.

Za svoju najveću inspiraciju izdvojio je Steva Jobsa.

- On me fascinira jer ima drugačiji način razmišljanja, problemima pristupa na inovativan način kako bi rješenje bilo nešto sasvim neočekivano, a pritom jako efikasno. Iznenadim se kako se neke uhodane stvari mogu prodrmati te realizirati potpuno drugačije, nego što bi ih većina drugih ljudi napravila. Jobs nije programer, ali njegov način rada se svakako može primijeniti u programerskom svijetu - tumači Buljat.

Hrvoje Nikšić: Programer o kojem programeri uče na fakultetu

Hrvoje Nikšić jedan je od onih hrvatskih programera o kojima budući programeri uče na fakultetu, a svi ostali mogu o njemu čitati na Wikipediji. Studirao je FER te i danas radi u softverskoj industriji.

Autor je programa GNU Wget. Prvu verziju predstavio je 1996. godine taman kad je web dobivao na popularnosti. Kao rezultat, postao je mega popularan u Unix svijetu, a danas je takoreći Wget standard na Linuxu te uobičajen na Windowsima i MacOS-u.

Riječ je o malom softveru koji developerima i webmasterima omogućuje da preko FTP-a i HTTP-a preuzimaju datoteke. Softver im čak omogućuje da preuzimanje pauziraju i potom ga nastave kad im odgovara. Taj program, koji sad već broji više od četvrt stoljeća u produkciji, toliko je popularan i danas da mu je lani objavljena nova verzija Wget2, a njegov razvoj se nastavlja i dalje pod okriljem open source zajednice.

Hrvoje Nikšić danas je team lead u TVbeatu.

Nikšić kaže da je Wget nastao kao rezultat osobne potrebe, u vrijeme kad je hrvatska veza na internet bila spora i nepouzdana.

- Postojeći downloaderi su bili pisani za uvjete zapadne Europe i SAD-a s brzim i pouzdanim internetom i pretpostavljali su da će svaki download uspješno završiti. Wget je baziran na ideji da program u korisnikovo ime nastavi pokušavati s downloadom dok god se datoteka ne skine - kaže Nikšić.

Pojašnjava da su to prepoznali korisnici na lošim vezama diljem svijeta, kao i ostali korisnici komandne linije kojima je trebao sličan alat.

- Široka prihvaćenost Wgeta mi je dala osjećaj da sam osobno doprinio ekosustavu slobodnog softvera kojim se koristim u profesionalnom i osobnom životu - zaključuje Nikšić. (B.I.)

Tomislav Uzelac: Čovjek kojeg poistovjećuju s MP3-om danas radi igre

Tomislav Uzelac najpoznatiji je hrvatski programer. Sinonim za njega je MP3. Svjetsku je slavu stekao kao autor softvera zvanog AMP MP3 Playback Engine.

Riječ je o prvom softverskom MP3 playeru, komadu softvera bez kojeg danas ne bi bilo Spotifya, Deezera, Tidala, Apple Musica i drugih glazbenih servisa.

Uzelac je AMP player predstavio 1997. godine.

Njegovu su tehnološku inovaciju prvo prepoznala dva američka studenta Justin Frankel i Dmitry Boldyrev koji su ga ugradili u aplikaciju WinAMP, najpopularniji MP3 player do pojave iPoda. Uzelac je svoju inovaciju pretvorio u biznis i promovirao MP3.

Godine 2011. Uzelac je predstavio vlastitu računalnu igru Unity of Command s kojom je ostvario velik uspjeh na Steamu i Amazonu. Riječ je vojnoj strategiji na poteze o najpoznatijoj bitci drugog svjetskog rata, onoj kod Staljingrada za PC, Mac i Linux računala. Uzelčeva gaming tvrtka 2x2 je 2019. godine objavila nastavak, Unity of Command II, koji se uz niz proširenja i danas dobro prodaje.

- Ima kod nas dosta kultnih programera, a njih nekoliko koje znam osobno su Hrvoje Nikšić, Alen Ladavac i Mario Mikočević Mozgy - kaže Uzelac. (B.I.)

Autor najnaprednijeg svjetskog NFT-a Bruno Škvorc

Bruno Škvorc autor je RMRK, hrvatskog startupa čija je tržišna kapitalizacija trenutačno 20,8 milijuna dolara. U jednom je trenutku dosegnuo i tržišnu kapitalizaciju od 595 milijuna dolara. No, Škvorc u programerskim krugovima poznatiji je zbog toga što je programirao RMRK, najnapredniju verziju NFT-a na svijetu. Njegovu tehnologiju od milja zovu i Lego za NFT-e.

Škvorc kaže da je u programiranje od osnovne škole. Tada se bavio webom pa je radio vlastite računalne igre. Na fakultetu je našao prve klijente za web stranice i počeo podućavati programiranje. Od 2015. je u blockchainu.

- Dvije godine kasnije poveo me ideal decentralizacije pa trenutno gradim isključivo alate koji omogućuju građanski neposluh i otpor režimu financijske i informacijske cenzure današnjice - kaže Škvorc.

I sam RMRK opisuje kao blockchain tehnologiju koja omogućuje decentralizirano slanje multimedijskih i monetarnih poruka na način koji je otporan na cenzuru.

Neskromno kaže da je vjerojatno izravno ili neizravno, kao mentor, odgovoran za nekoliko vrhunskih programera. Navodi da ih je bilo na stotine, a veliki dio ih je iz regije i iz Afrike. Najveći uzor mu je Elon Musk, a u Hrvatskoj je kao posebne programere izdvojio one iz hrvatskog startupa AMPneta i blockchain developera NodeFactory. (A.V.)

Programeri od mladosti

Buljat smatra da programeri trebaju imati nepresušnu želju za učenjem.

- Odustajanje nikada ne treba biti opcija i za to su potrebni vjera i upornost - kaže Buljat.

Slično tvrdi i Mateo Perak, programer od svoje 16. godine, a danas suosnivač i direktor splitskog Profica. Kaže da je prvo upoznao Qbasic, a zatim i C. Kao tinejdžer dobio je priliku da surađuje s najvećom lokalnom softverskom tvrtkom Enelom, gdje je radio pet godina.

- Po putu sam upoznao web tehnologije i vidio budućnost, a tako se rodila ljubav koja traje još i danas. Kao klinac, probavao sam svašta, isprobavao i učio stalno nove programske jezike i alate, slao svaki mjesec neki svoj novi program za objavu na CD-u uz časopis Bug ili ostavljao svoje programe za besplatno preuzimanje na nekom od stranica za download. Novac mi nije bio nikakva motivacija, uživao sam u svako sekundi programiranja i noćima nisam spavao - prisjeća se Perak.

Pomiću granice

I Perak ima svoje kultne programere. U mladim danima je bio inspiriran samozatajnim softverskim inženjerima poput Linusa Torvaldsa, koji su se nesebično posvetili izgradnji boljeg svijeta kodiranjem, govori nam.

- Danas inspiraciju nalazim u vizionarima i poduzetnicima koji snažnom vizijom i inženjerskim znanjem mijenjaju svijet i postavljaju nove granice, poput Jobsa, Muska i njima sličnima - ističe Perak.

BROJKE O ICT INDUSTRIJI

11%

rast ICT industrije u Hrvatskoj u 2021. godini zahvaljujući softverskoj industriji

6,9%

izvoza Hrvatske u 2021. čini izvoz ICT-a, primarno softverske industrije

5,2%

ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva u 2021. došlo od ICT-a

4,8%

zaposlenika u Hrvatskoj u 2021. radilo je u ICT-u

34,7%

svih ulaganja u istraživanja i razvoj u Hrvatskoj u 2021. napravio ICT

11%

svih kapitalnih ulaganja u Hrvatskoj u 2021. napravio ICT

37.600

eura dodane vrijednosti ostvari se u Hrvatskoj po programeru. Prosjek EU je 83.000 eura

9,5%

svih lokalnih davanja i poreza u Hrvatskoj dolazi iz ICT-a

7,3%

svih izdavanja za hrvatsko zdravstvo dolazi iz ICT-a

Izvor: HUP ICT, 2022.

Uvijek ga je fascinirao tehnički tim tvrtki poput Microblinka i Photomatha jer su rješavali kompleksne probleme ispred svog vremena, a vidi i rastuće prisustvo domaćeg talenta u područjima razvoja umjetne inteligencije i modela strojnog učenja. Smatra da je za uspjeh programera najvažnija strast.

- Mora živjeti to što radi. Naravno, inteligencija, talent, kreativnost, duboka i široka tehnološka znanja, visoka sposobnost apstrakcije i ljubav prema problem-slovingu te ‘outside of the box thinking‘ - sve su to osobine koje će od programera napraviti vrhunskog stručnjaka - zaključuje Perak.