PROBLEMI

BROJNI UPITNICI OKO ŠKOLE KOJA JE NAJTEŽE STRADALA U ZAGREBAČKOM POTRESU Ne znaju ni kako ni gdje će se održati nastava

Osnovna škola u zagrebačkoj Krajiškoj ulici vjerojatno je najteže od svih škola pogođena potresom i neupotrebljiva je za rad
 Ronald Goršić / CROPIX

Kako ću ja obavijestiti 1300 roditelja o tome gdje će biti nastava? Za to postoji službena web stranica škole i tamo stavljam obavijesti, rekla je Mirjana Jermol, ravnateljica zagrebačke Osnovne škole “Petar Zrinski”, komentirajući prigovore roditelja da ne znaju gdje će i kako njihova djeca, učenici nižih razreda osnovne škole, 11. svibnja nastaviti s pohađanjem nastave.

Riječ je o osnovnoj školi u Krajiškoj ulici, vjerojatno najteže pogođenoj potresom zbog čega je zgrada dobila crvenu naljepnicu koja označava da je svaki boravak u takvoj zgradi izuzetno opasan.

- Na školi su se izvodili neki radovi vezani za statiku prije šest godina, a mi ne znamo ništa o tome. Je li moguće da je netko radio sanaciju zgrade, a pustio djecu do ovog potresa da borave u statički opasnoj zgradi - kaže Krsto Dabčević, jedan od brojnih roditelja koji već danima pokušavaju doći do bilo kakve podrobnije informacije vezane za školovanje njihove djece u osnovnoj školi u Krajiškoj.

Istodobno, baš u toj se školi pojavilo pismo, mail jednog roditelja upućen ostalim roditeljima kojim se od njih traži da daju donaciju školi. To je dodatno iznenadilo roditelje jer ne očekuju da se od njih traži da grade školu za svoju djecu, na što je ravnateljica reagirala demantijem prebacujući sve na političku razinu prijepora s Gordanom Marasom koji je prozvao ravnateljicu.

Na web stranici škole se navodi da su počeli pripremni radovi na sanaciji zgrade u koju je još uvijek opasno ući, da su zdravlje i sigurnost djece primarni interes te da se još ne zna u kojoj će zgradi nastava biti organizirana.

- Mi smo radili projekt sanacije stabilnosti zgrade. To znači da nismo radili građevinske radove jer oni i nisu naš posao, ali smo kao statičari radili analizu zgrade - kaže ing. Juraj Pojatina o projektu iz 2014. godine.

Ping-pong

Ističe kako zgrada nije bila opasna po učenike i da učenici nisu bili izloženi nikakvoj opasnosti posljednjih šest godina. Ustanovili su da je zbog oborinskih voda, koje su se slijevale s krova, došlo do slijeganja na južnom dijelu te da je bilo potrebno sanirati krov. On je bio prvi statičar koji je nakon potresa ušao u zgradu, procijenio njezino stanje i stavio crvenu naljepnicu.

- Voda je prvi uzrok narušavanja statike zgrada - objašnjava kako je uopće došlo do problema, dodajući da su cijevi ispod zgrade bile stare i neadekvatne.

U međuvremenu je saniran krov, a prošle se jeseni radilo i na cijevima. To je, kako kažu roditelji, bilo izvedeno na izuzetno loš način jer su učenici, ali i učitelji i drugi djelatnici škole bili tjednima izloženi smradu iz podruma gdje se nalazi i blagovaonica za učenike.

- Sreća je da je potres bio u trenutku kada nije bilo djece u njoj - kaže Silvija Kos, majka jednog od učenika, dodajući kako Ministarstvo i grad igraju ping-pong, a djeca i roditelji žive u neizvjesnosti.

Floskule

Nevenka Weissman jedna je od roditelja koji traže odgovore i ističe u čemu je problem škole u Krajiškoj. Osim zajedničkog problema koji imaju vjerojatno svi učenici, učitelji, ravnatelji i roditelji, da ne znaju uvjete u kojima će se odvijati nastava, konkretna škola ima i problem građevinske obnove. Roditelje dodatno zbunjuje činjenica da su na školi već izvođeni radovi, a pojavila se i anketa kojom se od roditelja traži da se izjasne o tome hoće li slati djecu u škole.

- Velika je neizvjesnost zbog nedostatka komuniciranja s roditeljima što stvara nervozu. Reći da su svi koraci poduzeti te da će biti pravodobno obaviješteni su floskule koje ljude iritiraju, naročito u trenutku kada dobivamo upitnik imamo li potrebu slati djecu u školu. Pa kakva je to anketa? Naravno da imamo potrebu slati djecu u školu. Djeca žele vidjeti svoje voljene prijatelje i učitelje - kaže Nevenka Weissman.

- Prije odgovora na takvu anketu ljudi žele znati u koju školu, hoće li taj objekt biti dovoljno siguran, u koju smjenu, koji će im biti učitelji, je li put do škole siguran, mogu li mjerodavne institucije garantirati da će i zbog Covida-19 i zbog posljedica potresa djeca i njihove obitelji te djelatnici škole biti sigurni - sažima Weissman pitanja koja nam je ponovilo i desetak drugih roditelja.

Iako je ministrica Divjak kazala da ona ne stoji iza te ankete, riječ je o upitniku kojim je Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje htio okvirno saznati koliko učenika treba očekivati u pojedinoj školi.

- Djeca će možda ići u Cankaricu, osnovnu školu u Ulici Ivana Cankara - rekao je prije tri dana Ivica Lovrić, u radioemisiji u kojoj je bila i ravnateljica Jermol te je tada i ona saznala za tu mogućnost.

O spomenutoj sanaciji Lovrić kaže da je bila riječ o sanaciji krova.

- Mi smo sada napravili novi natječaj, planirali smo obnovu škole, ali je taj natječaj povučen kako bi bio dorađen radi statike. Moramo točno vidjeti koju je štetu napravio potres - izjavio je Lovrić.

Nema informacija

No, ono što ga, kaže, muči jest što nema informacija iz Ministarstva obrazovanja o organizaciji nastave.

- Nastavu na daljinu izvodi učiteljica, a što će biti kada se u školi pojavi 20 ili 30 posto učenika, tko će onda održavati nastavu na daljinu, ne znamo, a nemamo ovlasti to rješavati - ističe Lovrić, ukazujući da su ključni odgovori u Ministarstvu obrazovanja.

Slične su probleme jučer istaknuli i članovi sindikata učitelja, a Ministarstvo čeka instrukcije epidemiologa. Krunoslav Capak je, pak, rekao da se najpreciznije mjere izrađuju baš za obrazovanje, ali još nisu dovršene.

“Nemoguće je izbjeći fizički kontakt s jednogodišnjacima koje morate hraniti i presvući”

Ravnateljica Dječjeg vrtića Varaždin, Jasenka Husnjak, danima je zabrinuta zbog toga kako će organizirati rad u vrtićima koji se otvaraju 11. svibnja. Njezina je najveća preokupacija sigurnost mališana, a na mnoga pitanja koja bi jamčila tu sigurnost još nema odgovora. Dječji vrtić Varaždin u osam objekata brine o 700 mališana o kojima skrbi 150 zaposlenih te se održavanje fizičke distance čini teško izvedivo.

- Nemoguće je izbjeći fizički kontakt s jednogodišnjim djetetom koje morate premotati, nahraniti, ušuškati za spavanje... Preporuka je većinu aktivnosti prebaciti na otvoreno, unutra obavljati samo osnovno, no kako na otvorenom paziti na distancu među, recimo, 70 djece koliko ih ima jedan od naših vrtića? - pita se ravnateljica Husnjak.

Zaposlenici varaždinskog gradskog vrtića od Fakulteta organizacije i informatike dobili su vizire, maske je nabavio Grad, a dezinficijensima i rukavicama opskrbili su se na početku pandemije.

Ni u Istri ne znaju kako će vrtići raditi od 11. svibnja ako se tada otvore.

- Pitanje je i kako složiti krevete da budu udaljeni dva metra. Neće nam svi niti stati. Ne namjeravam nositi masku kada budem s djecom, niti ću djecu na to prisiljavati jer ona onda na našim licima ne mogu vidjeti izraze emocija - kaže ravnateljica pulskog vrtića Maslačak, Morena Ravnić.

Ističe da njihov vrtić ima puno vanjskog prostora, pa će stoga jako puno boraviti vani, prostore će redovito provjetravati, još će pojačano koristiti dezinfekcijska sredstva i primjenjivati higijenu više nego što je uobičajeno. Ravnateljica DV Osijek, Marija Štambuk Čabaj, rekla nam je da se vrtićki objekti u Osijeku nisu niti zatvarali i u njima je sve vrijeme pandemije boravilo u prosjeku 20-ak djece dnevno. U nekim objektima bilo ih je četvero-petero, ali uglavnom jedno ili dvoje djece.

- Imamo pravila da roditelji moraju telefonom najaviti da će dijete dovesti u vrtić, što nam je važno zbog organizacije kadrova i pripreme obroka, a onda dijete na ulaznim vratima preuzme dežurna odgajateljica tako da roditelji ne ulaze u zgradu. Tako bismo radili i od 11. svibnja - kaže ravnateljica.

U Odjelu za odgoj i školstvo Grada Rijeke kažu da u vrtićima sada boravi do petero djece te je organizacija rada s tako malim brojem prisutne djece jednostavna, a ako broj premašuje troje prisutnih, radi se u dvije skupine. I u Zagrebu vrtići rade cijelo vrijeme, dnevno dolazi do 25 djece. (B.B., L.B., V.G., N.P., M.B.)

Što sve roditelji žele znati prije 11. svibnja

- U koju će zgradu ići učenici?

- Koliko će ih biti u razredu, kako će se poštivati obaveza fizičke distance?

- Tko će predavati djeci ako se razred dijeli u dvije učionice? Nova učiteljica?

- Tko će predavati djeci u nastavi na daljinu, a tko će im davati ocjene?

- Koliko će ih se voziti autobusima?

- Ako idu u drugu zgradu u blizini škole u Krajiškoj, tko snosi odgovornost dok prolaze pored drugih zgrada oštećenih u potresu?

- Kako će biti organiziran produženi boravak, a kako prehrana?

- Objavljeno je da je počela priprema sanacije škole, o čemu je riječ?

- Hoće li škola inzistirati na postavljanju semafora na križanju Ilice, Bosanske i Krajiške ulice gdje vozači rijetko staju zbog djece na pješačkom prijelazu?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 20:43