RAZGOVARALI SMO S HRVATSKOM NAJMATURANTICOM 'Na instrukcije uopće nisam išla. Iznenadilo me što su drugi ostavili toliko praznih listova na eseju'

Otprilike svaka peta ocjena na ispitu iz matematike je negativna. Nakon 12 godina školovanja, matematiku na maturi rješavaju za dvojku, hrvatski jezik i književnost za trojku, ali zato iz engleskog - i to na višoj razini znanja - najveći broj učenika dobio je ocjenu vrlo dobar.

Prema konačnim rezultatima državne mature, svaki drugi učenik strukovne škole (47 posto) maturu je završio s jedinicom: od 14.795 učenika strukovnih škola njih 6947 dobilo je negativnu ocjenu iz jednog ili više ispita. Paralelno, maturu je zbog jednog ili više predmeta pao 1041 gimnazijalac, što znači da u ovome trenutku nemaju dokaz o uspješno završenom srednjoškolskom obrazovanju. Riječ je o gotovo deset posto generacije završenih gimnazijalaca, više nego ijednom u deset godina. Lani je maturu palo 5,2 posto gimnazijalaca.

Mnogo prigovora

Iako ove godine broj učenika izašlih na maturu rekordno malen (oko 30 tisuća), uspjeli su na ispitima dobiti oko 1200 jedinica više nego prethodna generacija, pri čemu je velik broj učenika imao po dvije negativne ocjene. Ukupno je 8748 negativnih ocjena iz matematike i hrvatskoga.

Pljuštali su i prigovori na rezultate: ukupno je bilo 3668 prigovora (1000 više nego lani), a otprilike svaki treći je prihvaćen. Veći dio prigovora, po opisu odgovornih u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, svodila se zapravo na molbu - nađite mi na testu bod za prolaz ili bolju ocjenu.

Ovogodišnja je matura specifična i po slabijoj motivaciji dobrog djela učenika strukovnih škola: dok je na eseju iz hrvatskog jezika (B razina) samo 28 gimnazijalaca predalo potpuno prazan list papira, isto je učinilo više od 1200 učenika strukovnih škola. Zbog toga u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja planiraju iduće godine na maturalni ispit uvrstiti obavezni upitnik - koji je razlog izlaska na ispit državne mature?

U Centru, naime, sumnjaju u pojavu pritiska ili nagovaranja strukovnjaka da izađu na državnu maturu. Jedan od pokazatelja jest i povećan broj telefonskih poziva roditelja, braće, susjeda, prijatelja, kumova i svih ostalih u ime pristupnika. Takvih je poziva bilo ukupno 3116.

Ovogodišnja je generacija ispit iz matematike u prosjeku uspjela riješiti 41 do 50 posto, a iz hrvatskog 51 do 60 posto (osnovna razina), odnosno 61 do 70 posto (viša razina).

Zbog izrazito slabog prosjeka riješenosti ispita sociologije od samo do 40 posto, ovo se pokazao najgore riješenim ispitom s čak 57 posto negativnih ocjena, dok su najbolje rješeni ispiti iz stranih jezika - osim engleskog, španjolski i talijanski.

Promatrano po udjelu odličnih ocjena, najmanje ih je iz matematike (A razina), samo četiri posto, hrvatskog i informatike po pet posto, dok je petica iz fizike i kemije na ovogodišnjoj maturi po osam posto.

Katastrofalnom se pokazala fizika i psihologija gdje je najčešća ocjena 1, a zanimljiv je podatak da je najveći broj učenika iz likovne umjetnosti dobio dvojku ili trojku. Najčešće ocjene po predmetima su - povijest, kemija, biologija, politika i gospodarstvo 3, informatika 2.

Manje vrhunskih

Svaki treći maturant koji je odabrao polaganje više razine znanja iz matematike na državnoj maturi četvrti je razred srednje škole prošao s odličnim uspjehom. No, na državnoj maturi samo njih 4,2 posto uspjelo je dobiti ocjenu odličan na ispitu iz matematike iz više razine.

S druge strane, na ispitu iz matematike na osnovnoj razini znanja svaki drugi učenik završni je razred srednje škole prošao s dvojkom, što se odrazilo i na ocjenu iz mature: 20 posto maturanata dobilo je negativnu ocjenu na maturi, a njih 44,4 posto - dovoljan. Ispod jedan posto učenika (0,70 posto) dobilo je odličan na osnovnoj razini znanja iz matematike.

Dok je 30 posto učenika iz hrvatskog jezika imao odličan uspjeh, na maturi iz hrvatskog u višoj razini znanja peticu je dobilo njih 5,3 posto.

I dok je negativnu ocjenu iz matematike dobio je svaki peti maturant, iz fizike svaki treći, a samo jedna učenica u Hrvatskoj uspjela je oba ispita riješiti sa sto posto bodova (lani je takvih učenika bilo 11). Riječ je o 19-godišnjoj Ivi Barać, učenici III. gimnazije iz Splita.

- Mislim da je razlog mog uspjeha konstantni rad i trud u sve četiri godine srednje škole. Imam odlične profesore iz matematike i fizike, stalno smo vježbali tijekom cijele srednje škole zadatke iz mature pa je ovo rezultat kombinacije mog rada i pomoći profesora - rekla je maturantica koja nije koristila nikakve privatne instrukcije.

Odustajanja

Uz najviši mogući broj bodova iz matematike i fizike, Iva je hrvatski jezik riješila sa 95 posto bodova.

- Profesorica nas je super pripremala, i za esej, i za teoriju. Iznenadilo me što su maturanti ostavili toliko praznih listova na eseju. Vjerojatno ih je obeshrabrio Tin Ujević koji je bio tema za esej, ali ja osobno ne vidim razloga da se unaprijed odustane - kaže Iva koja najesen dolazi u Zagreb na studij Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Ukupno, od 30 tisuća ovogodišnjih maturanata, njih oko 22 tisuće ima šansu upisati fakultet zahvaljujući položenoj maturi.