MALO NAS JE, AL' SMO... STUDENTI

STATISTIKA O OBRAZOVNOM SUSTAVU RAZOTKRIVA RAZMJERE ISELJAVANJA U jednom gradu u samo tri godine broj učenika osnovne škole pao je za trećinu!

 
 Tomislav Krišto / CROPIX

Broj učenika osnovnih škola - dakle, obavezne škole koju pohađaju sva djeca u dobi od oko sedam do 14-15 godina - od jeseni 2011. do jeseni 2016. godine smanjio se za gotovo 7 posto, odnosno za oko 23.000 đaka, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

S druge strane, broj studenata na hrvatskim sveučilištima ostao je na istoj razini kao i 2011. godine.

Dok prvi podatak jasno ukazuje na val odseljavanja mlađih obitelji s djecom iz Hrvatske, drugi svjedoči o ekspanziji visokog obrazovanja na koje se iz godine u godinu odlučuje sve veći udio mladih: unatoč padu ukupnog broja mlađeg stanovništva broj studenata ne pada.

Opća slika pada

Pad broja osnovnoškolaca dijelom je posljedica sve negativnijeg prirodnog prirasta, međutim glavni je razlog - iseljavanje mladog stanovništva.

Naime, pad broja rođene djece, koji Hrvatsku prati već dulje vrijeme, tek je posljednjih godina pao na najniže razine: u vrijeme kad su rođeni današnji prvašići, dakle 2009. godine, u Hrvatskoj je rođeno nešto više od 44.500 djece, a u godinama rođenja svih današnjih osnovnoškolaca broj rođenih bio je relativno stabilan i nije padao ispod 40.000. Lani je pak, usporedbe radi, rođeno oko 37.500 djece (dakle, 16 posto manje nego 2009.), a ove će ih godine, sudeći prema podacima za prvih devet mjeseci, biti i manje od 37.000. Dakle, ozbiljan pad osnovnoškolske populacije kao posljedica sve manjeg broja rođene djece tek će se osjetiti za koju godinu jer će, primjerice, generacija prvašića 2023. biti za 7000 manja od generacije upisane 2016. godine.

Sadašnji pad stoga je, prije svega, posljedica iseljavanja, zbog koje je u Hrvatskoj od 2011. do kraja prošle godine nestalo oko 1000 prosječnih razreda.

Podaci s lokalne razine, odnosno prikazani na razini gradova i općina, pokazuju da je ukupni pad broja osnovnoškolaca vrlo neravnomjerno raspoređen. Uvažavajući činjenicu da su u pojedinim manjim mjestima otvarane nove osnovne škole, zbog kojih statistika pokazuje nagli porast broja učenika u tim mjestima, a istovremeno pad u obližnjim općinama u kojima su djeca pohađala školu dok je nije bilo u njihovu mjestu, opća slika pada broja osnovnoškolske populacije uglavnom se poklapa sa slikom pada udjela općeg stanovništva zahvaljujući odseljavanju. No, u pojedinim općinama i gradovima pad broja osnovnoškolaca značajno je brži od pada ukupnog broja stanovnika.

Tako je, primjerice, u Gračacu - jedinici lokalne uprave u Hrvatskoj u kojoj je ukupni broj stanovnika najviše pao od ulaska države u EU do kraja 2016. - pad broja osnovnoškolaca dvostruko veći: ukupno se stanovništvo smanjilo za oko 16 posto (zahvaljujući isključivo odseljavanju), a broj osnovnoškolaca za čak 32,6 posto! Drugim riječima, iz općine Gračac “nestao” je svaki treći pučkoškolac: na jesen 2011. osnovne škole u toj općini upisalo je 439 učenika, a tijekom 2016. njih 296.

Slična ili gora situacija zabilježena je i u nekim drugim, iseljavanjem pogođenim, gradovima i općinama: Knin je ukupno izgubio oko 10 posto stanovništva, ali i više od 33 posto pučkoškolaca, Županja oko devet posto stanovnika i 38 posto osnovaca. Bez svakog petog pučkoškolca (njih oko 20 posto), ostali su Slavonski Brod, Đakovo, Petrinja i Sinj, Vinkovci i Vukovar ostali su bez desetak posto djece u osnovnim školama...

Brojke koje ukazuju na veći pad broja osnovnoškolaca od pada broja ukupnog stanovništva jednim su dijelom očekivane, jer je očekivano da je iseljavanje bitno veće u mlađim nego starijim dobnim skupinama. Vjerojatno je stopa iseljavanja veća među samcima i obiteljima bez djece, zatim slijede obitelji s malom djecom, a starije osobe - koje čine značajan udio ukupnog stanovništva - iseljava se najrjeđe i utječe na slabiji pad ukupnog stanovništva.

Rast zbog novih škola

No, takvi podaci potvrđuju i drugu pretpostavku na koju i statističari i stručnjaci redovito ukazuju: stvarno iseljavanje stanovništva veće je od onog prikazanog u službenim statistikama. Službena statistika, naime, bilježi samo iseljenike koji su uredno odjavili svoje prebivalište. Mnogi iseljenici to ne učine ili učine tek nekoliko godina nakon stvarnog odlaska iz zemlje. Stoga se se stvarni broj iseljenika može samo procjenjivati, i to prije svega temeljem podataka stranih državnih zavoda o broju onih koji su se u tekućoj godini kod njih zaposlili, prijavili ili zatražili neko pravo. S druge strane, pad broja osnovnoškolaca je fiksni, precizni podatak koji ne ovisi ni o kakvim administrativnim potezima - stoga i potpuno točan.

Ozbiljan rast broja osnovnoškolaca bilježe mahom naselja u kojima su proteklih godina niknule nove škole te naselja uz velike gradove, u koje se posljednjih desetak godina masovno doseljavaju mlađe obitelji: Sveta Nedelja nedaleko od Zagreba (rast broja pučkoškolaca za 10 posto), Viškovo nedaleko od Rijeke (rast od 6,2 posto), Dugopolje uz Split (rast od 15 posto). U tim naseljima kupovina nekretnine mladim obiteljima bitno je jeftinija nego u velikim gradovima, a sve dobrobiti gradskih centara - prije svega posao - i dalje su im na dohvat ruke.

Zanimljivo je da i neke otočke općine bilježe rast broja osnovnoškolaca: na Bolu ih je 2016. godine u svih osam razreda upisano 20-ak posto više nego na jesen 2011., u Supetru 21 posto, a u Viru 24 posto više.

Od četiri hrvatska grada s više od 100.000 stanovnika, samo je Zagreb zabilježio povećanje broja osnovnoškolaca, i to za 3,8 posto. U Rijeci se broj smanjio za 3,6 posto, u Splitu za 4,8 posto, a u Osijeku za čak 10,1 posto. Među srednje velikim gradovima porast (minimalan) zabilježen je u Zadru, Dubrovniku i Puli (od 0,5 do 1,4 posto).

Osječki bum

Što se tiče studenata, unatoč padu broja stanovnika, njihov broj ne opada. Dakako da je i kretanje broja studenata (promatrani su s obzirom na prijavljeno prebivalište) nejednako s obzirom na geografski položaj, no najveće su razlike s obzirom na veličinu mjesta i dostupnost visokoškolske ustanove. U najvećim gradovima, u kojima je dostupnost velika, a troškovi studiranja - zbog neplaćanja troškova stanovanja - daleko manji, u posljednjih je pet godina zabilježena stagnacija ili čak i pad broja studenata: svoj maksimum ti su gradovi dosegnuli već 2011. i ranije. Tako je broj studenata iz Zagreba pao za pet posto, a iz Splita osam posto. S druge strane, u Osijeku - koje gubi stanovništvo - zabilježen je porast broja studenata za 10 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:37