BILJANA BORZAN

‘Većina ljudi, pogotovo Europljani, shvatili su da se više ne može postupati ‘business as usual‘ ako želimo da nas djeca ne proklinju‘
Biljana Borzan
 Marko Todorov/Cropix

Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog problema današnjice. Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas odgovara SDP-ova Biljana Borzan, potpredsjednica socijalista i demokrata u EP

Hoće li 2021. godina biti presudna u borbi s klimatskim promjenama?

- Od trenutka kad je znanost potvrdila postojanje klimatskih promjena i utvrdila ozbiljnost prijetnje po čovječanstvo, svaki je dan koji nismo napravili korak naprijed po tom pitanju izgubljen. Činjenica je da se u posljednjem desetljeću većina ljudi osvijestila, pogotovo u Europi, o tome da više ne možemo postupati “business as usual” ako želimo da nas djeca i unuci jednog dana ne proklinju radi gluposti i bezobzirnosti.

Europski zeleni plan i njegovi programi, poput strategije “Od polja do stola”, su rezultat te probuđene svijesti građana. Ta svijest je pokretačka snaga iza zelenog političkog smjera EU, jer znamo da će potrebne reforme koštati i zahtijevati promjene u načinu života svakog od nas. Politika se ne bi usudila ulaziti u to bez podrške birača, to je realnost. Ako bih morala izdvojiti jednu osobu koja je najviše pridonijela tome, otvaranju očiju ljudima na opasnost koja prijeti od klimatskih promjena, to bi svakako bio David Attenborough, čiji su dokumentarci dotaknuli milijarde.

Uzgoj i konzumacija mesa jedan su od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi prakticiraju jedan dan bez mesa u tjednu. Jeste li se i vi odlučili za to?

- S obzirom na to da sam specijalistica medicine rada i sporta svjesna sam važnosti balansirane prehrane za ljudsko zdravlje. Umjeren unos crvenog mesa je jedan od postulata kojeg se držim cijeli život, no ipak sam Slavonka, tako da vegetarijanstvo realno nije opcija. Strategija od polja do stola, za koju sam zadužena u Parlamentu, zagovara smanjenje konzumacije mesa iz ekoloških i zdravstvenih razloga. Smatram da se to treba postići prvenstveno kroz edukaciju građana, npr. podizanjem svijesti o vrijednosti hrane i resursima potrebnim za uzgoj životinja te kako on utječe na okoliš.

Koji je vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

- Od prvog dana u Parlamentu sam članica odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane i rad na tim temama mi je zaista otvorio oči o tome kako kao pojedinac mogu, pozitivno ili negativno, utjecati na okoliš. Kad sam bila izvjestiteljica za smanjenje bacanja hrane naučila sam da polovica sve bačene hrane u EU dolazi iz kućanstava i da se to događa radi naših potrošačkih navika. S obzirom na to da se baci preko 90 milijuna tona hrane, za čiju proizvodnju se troše prirodni resursi i zagađuje okoliš, jasno je da svatko od nas ima i osobnu odgovornost.

Od tad koristim neke jednostavne metode, na primjer bolje planiram kupovinu da mi hrana ne propadne i izbjegavam akcije tipa “platiš dva, dobiješ tri” radi kojih ljudi gomilaju hranu. Nadalje, u hladnjaku na početak police slažem stvari koje imam od prije, a nove iza. Tako uvijek trošim ono što je bliže roku trajanja. Naučila sam i da se hrana kojoj je istekao rok „najbolje upotrijebiti do” još danima može sigurno konzumirati, za razliku od one koja nosi oznaku „upotrijebiti do”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2024 00:32