“Zajednica je zabrinuta zbog porasta kaznenih djela protiv okoliša i njihovih posljedica, koje sve više prelaze granice država u kojima su ta kaznena djela počinjena. Takva kaznena djela predstavljaju prijetnju za okoliš te je stoga potrebno reagirati na odgovarajući način”, navedeno je u Direktivi 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava.

U međuvremenu ekološki kriminal u svijetu dosegao je četvrto mjesto među kriminalnim aktivnostima i raste 5 do 7 posto godišnje. Vrlo je unosan, kao i ilegalna trgovina drogom, ali sankcije su puno niže i počinitelji se rjeđe kažnjavaju.

Utjecaj ekološkog kriminala na prirodni okoliš u Europi i svijetu, kako su naveli u EK, očituje se povećanjem razine onečišćenja, ugrožavanjem divljih životinja, smanjenjem bioraznolikosti i narušavanjem ekološke ravnoteže.

Stoga je Europska komisija donijela prijedlog nove Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, čime je ispunjena jedna od ključnih obveza iz europskog zelenog plana. U komunikaciji Europskom parlamentu i Vijeću, Komisija naglašava kako ekološki kriminal ozbiljno potkopava ciljeve iz europskog zelenog plana te se moraju se pojačati napori u borbi protiv njega.

Novom direktivom želi se povećati učinkovitost zaštite okoliša obvezujući države članice na poduzimanje kaznenopravnih mjera.

U skladu s tim prijedlog sadrži definicije novih kaznenih djela protiv okoliša, uključujući ilegalnu trgovinu drvom i recikliranje brodova, nezakonito zahvaćanje vode, ozbiljne povrede EU zakonodavstva o kemikalijama, kao i invazivnim stranim vrstama s Unijina popisa, itd.

Također predviđa minimalnu razinu za sankcije i jačanje učinkovitosti suradnje u području izvršavanja zakonodavstva. Tako je predloženo da države članice moraju predvidjeti kaznu zatvora od najmanje deset godina ako kazneno djelo uzrokuje ili bi moglo uzrokovati smrt ili ozbiljnu ozljedu bilo kojoj osobi. Predložene su i dodatne sankcije, uključujući obnovu prirode, isključenje iz pristupa javnom financiranju i postupcima nabave ili povlačenje administrativnih dozvola.

Osim toga, prijedlog obvezuje države članice na pružanje potpore osobama koje prijavljuju ekološki kriminal i surađuju s tijelima kaznenog progona. Ovaj prijedlog, kako je istaknuto, trebao bi pridonijeti zaštiti prirode i prirodnih izvora, kao i javnog zdravlja i dobrobiti građana.

- Nema vremena za gubljenje – izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders naglasivši kako se prijedlog temelji na naučenim lekcijama i iskustvu stečenim tijekom proteklih godina te će se pozabaviti uzrocima koji su spriječili da zaštita okoliša bude učinkovita koliko bi trebala biti.