EUROPSKA UNIJA

Zgrade čine 36% emisija stakleničkih plinova u EU-u, što znači da će milijuni domova, ureda, trgovina, škola i bolnica morati biti obnovljeni, ako se želi ispuniti obećanje o neto nultim emisijama do 2050.

Ilustracija

 Philippe Lopez/afp

Izvršna vlast EU-a pod pritiskom je da poveća standarde zelene energije za stambene zgrade.

Očekuje se da će Europska komisija predložiti obveznu nadogradnju energetske učinkovitosti zgrada EU u zakonskim prijedlozima koje će objaviti srijedu, ali zastupnici u Europskom parlamentu i zelene nevladine organizacije strahuju da neće biti dovoljno strogi.

Guardian je doznao kako će se kuće i stanovi s najlošijim učinkom morati obnoviti kako bi nosile standard energetske učinkovitosti F najkasnije do 2030., a zatim i na E do 2033. godine. Najrasipnije javne, kao i nestambene zgrade morat će dostići F razred do 2027. i E do 2030. godine.

Podsjećamo, EU klasifikacija energetske učinkovitosti kreće se od A do G, pri čemu je G najgora u klasi.

Zgrade čine 36% emisija stakleničkih plinova u EU-u, što znači da će milijuni domova, ureda, trgovina, škola i bolnica morati biti obnovljeni, ako se želi ispuniti obećanje o neto nultim emisijama do 2050. godine.

Nacrt zakona o zgradama, popraćen planovima za zeleniji promet, smanjenje količine metana i reviziju energetskih pravila EU-a, dio je zelenog dogovora EU-a za transformaciju gospodarstva u manje od tri desetljeća. Još jedna tranša prijedloga, uključujući obnovljivu energiju i industrijsko onečišćenje, objavljena je u srpnju i prolazi kroz zakonodavni proces EU-a.

Prema planu zgrada, sve nove građevine morale bi imati neto nultu emisiju do 2030. Države članice EU suočile bi se sa zakonskom obvezom izrade vremenskog okvira kako bi osigurale da njihove zgrade imaju neto nultu emisiju do 2050. godine.

Najveća se kontroverza usredotočila na ciljeve energetske učinkovitosti za postojeće zgrade, što je izazvalo bjesomučne prijepise u posljednjem trenutku. Više od 85% zgrada u EU izgrađeno je prije 2001., a očekuje se da će se u velikoj većini njih živjeti do 2050. godine.

Frans Timmermans, potpredsjednik komisije zadužen za zeleni dogovor EU-a, pozvao je na "val obnove" koji se temelji na jačim propisima o energetskoj učinkovitosti zgrada. No, ambiciozni rani nacrt ažurirane direktive EU-a o energetskoj učinkovitosti u zgradama koju je izradio njegov tim naišao je na protivljenje briselskog nadzornog tijela.

Timmermansovi dužnosnici predložili su da sve stambene zgrade koje su prodane ili iznajmljene nakon 2027. dobiju energetski razred E. No Regulatory Scrutiny Group, tijelo dužnosnika i stručnjaka, odbacilo je tu ideju, rekavši da Komisija riskira da petljajući se u ovlasti koje pripadaju nacionalnim vladama.

Od tada je višestranačka skupina zastupnika u Europskom parlamentu pozvala komisiju da ne otupljuje svoj klimatski plan.

-Obvezni ciljevi ključni su za usklađivanje zgrada s klimatskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050. U zgradama s najlošijim energetskom klasifikacijom često žive siromašni, a obnova tih zgrada očito se isplati u smislu troškova, potrošnje energije i zdravlja. Odgađanje akcije do 2030. i pokrivanje samo dijela naših domova ili ograničavanje na razrede F i G jednostavno nije dovoljno- napisali su zastupnici u Europskom parlamentu iz Zelenih, Europske pučke stranke desnog centra i centrističke skupine Renew u pismu Timmermansu i drugim dužnosnicima Komisije.

Plan zgrada moraju odobriti ministri EU-a i Europski parlament.

Jedan izvor iz Europskog parlamenta rekao je da u najnovijim planovima nema dovoljno detalja o tome kako će milijuni zgrada postići najbolje standarde energetske učinkovitosti u manje od tri desetljeća.

-Znamo samo da bi 2050. godine svi oni trebali biti u energetskom razredu 'A', ali vremenski okvir za to nije preciziran i to je veliki problem- kazao je za Guardian neimenovani izvor, te dodao kako su izuzeća od pravila formulirana na tako širok način da će možda sve zgrade u Italiji biti izuzete.

Ciarán Cuffe, irski Zeleni zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je da je bitno da se minimalni standardi energetske učinkovitosti (Meps) uključe u reviziju direktive o energetskoj učinkovitosti u zgradama.

-Meps će pomoći u povećanju energetske učinkovitosti zgrada, a samim tim i smanjiti račune za energiju za građane, što posebno pogoduje onima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Kako bismo osigurali zaštitu ugroženih kućanstava, trebali bismo imati ciljana sredstva koja bi djelovala kao adekvatna društvena zaštita kako bi se osigurala pristupačnost stanovanja na nacionalnoj i lokalnoj razini- kazao je Cuffe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:27