DEKARBONIZACIJA

Do 2023., nakon procjene učinka, ETS-om trebali bi biti obuhvaćeni energetski sektor i energetski intenzivni industrijski sektori
Europski parlament, zgrada u Strasbourgu
 Henryk Sadura/Tetra Images/Profimedia

Kako bi se povećale globalne klimatske ambicije, Europska unija mora odrediti cijenu ugljika za određenu robu iz zemalja s nižim ciljevima zaštite klime, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta, a upravo je s tim ciljem to tijelo na nedavnoj plenarnoj sjednici usvojilo Rezoluciju o mehanizmu EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM).

U tom se dokumentu navodi kako EU i njezina ambicioznost u borbi protiv klimatskih promjena ne smije dovesti do tzv. istjecanja ugljika - u smislu seljenja proizvodnje Europske unije u zemlje izvan Unije koje nisu toliko stroge po pitanju propisa o emisijama stakleničkih plinova.

Dakle, kako bi spriječilo istjecanje ugljika, Europski parlament je podržao uvođenje cijene ugljika za određenu robu uvezenu iz zemalja van EU s labavijim propisima. Nadaju se da će to potaknuti industriju u EU, ali i onu izvan same Unije, na dekarbonizaciju u skladu s Pariškim sporazumom. Sredstva dobivena u sklopu mehanizma trebala bi se iskoristiti za ciljeve Zelenog plana.

Prema priopćenju, novi mehanizam trebao bi biti dio šire industrijske strategije EU-a te se odnositi na sav uvoz proizvoda i robe koji su obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Do 2023. godine, nakon procjene učinka, trebali bi biti obuhvaćeni energetski sektor i energetski intenzivni industrijski sektori kao što su prerada nafte, proizvodnja cementa, čelika, aluminija, papira, stakla, kemikalija i gnojiva. Upravo ti sektori, navodi se u nastavku, i dalje dobivaju znatne besplatne emisijske jedinice te predstavljaju 94 % industrijskih emisija u EU-u.

"CBAM je izvrsna prilika za usklađivanje pitanja klime, industrije, zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i premještanja. Moramo prestati biti naivni i nametnuti istu cijenu ugljika za proizvode, bez obzira na to jesu li proizvedeni u EU-u ili izvan njega, kako bi se osiguralo da su sektori koji najviše onečišćuju također uključeni u borbi protiv klimatskih promjena i uvode inovacije za nultu stopu emisija ugljika. To nam je najbolja prilika da ostanemo ispod granice zagrijavanja od 1,5 °C, ali i da osiguramo da naši trgovinski partneri budu jednako ambiciozni ako žele ući na tržište EU-a", istaknuo je nakon glasanja izvjestitelj Yannick Jadot (Zeleni/EFA, Francuska).

Komisija bi zakonodavni prijedlog o CBAM-u trebala predstaviti u drugom tromjesečju ove godine. Europski parlament je inače 28. studenoga 2019. godine proglasio klimatsku krizu. Cilj mu je da EU do 2050. postane klimatski neutralna, a da do 2030. godine smanji emisiju stakleničkih plinova za 60 posto.

(priredila Martina Hrupić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 09:18