ALTERNATIVNA METODA

Više od polovice prehrambene ambalaže koja završi u komunalnom otpadu ne može se reciklirati trenutno dostupnim tehnikama. Razlozi su heterogenost tog otpada ili pak ostaci drugih proizvoda na njemu

Recikliranje plastike u Bangladešu, ilustracija

 Joy Saha/Zuma Press/Profimedia

Tek nešto više od 30 posto plastičnog otpada u Europskoj uniji se reciklira, a ostatak završi u spalionicama otpada, na odlagalištima smeća ili pak bačeno u prirodi, objavio je ovih dana portal Recycling Magazine koji se, u članku pod naslovom "Kružni modeli za borbu protiv zagađenja plastikom", bavi alternativnim metodama rješavanja tog problema, primjerice upotrebom insekata i mikroorganizama.

Naime, prema pisanju spomenutog portala, više od polovice prehrambene ambalaže koja završi u komunalnom otpadu ne može se reciklirati trenutno dostupnim tehnikama. Razlozi su heterogenost tog otpada ili pak ostaci drugih proizvoda na njemu. Stoga je, navode, izuzetno važna industrija koja razvija alternativne sustave za rješenje tog problema.

Jedan od takvih koncepata je i projekt RECOVER koji radi na razvoju biotehnoloških rješenja koja bi za rješavanje problema zagađenja plastikom na poljoprivrednim površinama te razgradnju plastike koja se ne može reciklirati koristila, kako pišu, "kombiniranu akciju enzima i organizama, i to mikroorganizama, glista i insekata.

U sklopu tog koncepta insekti i gliste bi, u suradnji s mikroorganizmima koji žive u njihovim probavnim sustavima i enzimima koje oni proizvode, transformirali veliki dio te plastike u komponente iz kojih se izvlači hitin, sastojak za proizvodnju biorazgradive plastike. Cilj je pretvoriti plastični otpad u biognojiva i bioplastiku koja bi se koristila za pakiranje u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru.

Tijekom prvih 18 mjeseci projekta, fokus je bio na definiranju tipova plastike i logističkom procesu te biranju organizama i enzima za razgradnju. Detektirani su i najbolji bazični uvjeti potrebni za razgradnju plastike. Sada slijedi kompleksnija faza projekta - testiranje odabranih organizama u uvjetima koji su slični onima u stvarnosti, dakle u tlu koje je kontaminirano plastikom ili pak provođenje testova u procesu kompostiranja kako bi se utvrdilo što se točno zbiva s plastikom.

Podsjetimo, Europska komisija predstavila je 2018. godine sveobuhvatnu strategiju o plastici u kružnom gospodarstvu, a u kojoj se opisuje pristup EU rješavanju izazova povezanih s plastikom. Godinu dana kasnije Europski parlament je odobrio zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće. Mimo toga, države članice EU postigle su dogovor da će do 2029. godine ostvariti cilj za skupljanje plastičnih boca od 90 posto te će do 2025. godine plastične boce morati sadržavati najmanje 25 posto, a do 2030. godine 30 posto recikliranog materijala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:49