Koćarice ispuštaju gotovo istu količinu ugljika kao i zrakoplovi, a Hrvatska je među deset zemalja svijeta čije flote ispuštaju najviše štetnih plinova, utvrdili su istraživači.

Zaštićena područja na moru učinkovito su sredstvo za obnovu biološke raznolikosti, povećanje populacije morskih životinja i za skladištenje ugljika koji inače zagrijava klimu, upozorio je tim 26 znanstvenika i konzervatora u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Trenutno samo sedam posto oceana i mora ima taj status ili je predloženo za takav oblik zaštite, a manje od tri posto pod potpunom je ili visokom zaštitom od ribolova, rudarstva i drugih oblika uništavanja morskih staništa, upozorili su.

U studiji su istražili prednosti povećanja tog udjela na najmanje 30 posto, razinu koju su bi vlade trebale odobriti u ovoj godini u sklopu dogovora o novim ciljevima, usmjerenim na zaustavljanje i promjenu trenda štetnog utjecaja ljudi na prirodu.

Život u oceanima osiromašen je zbog prekomjernog ribolova, klimatskih promjena i štete načinjene morskim staništima, upozorio je Enric Sala iz National Geographic Societyja, glavni autor studije.

"Jasno je da će čovječanstvo i gospodarstvo imati koristi od zdravijeg oceana. Brzo ćemo uvidjeti te prednosti budu li zemlje surađivale na na zaštiti najmanje 30 posto oceana do 2030. godine", naveo je u priopćenju povodom objave studije.

Destruktivna praksa

Istraživači su prvi puta izračunali klimatske utjecaje pridnenog koćarenja, ribolovne metode koja uključuje povlačenje teških mreža po dnu mora i oceana, i otkrili da u prosjeku svake godine proizvodi jednu gigatonu ugljika.

To je više od ukupne godišnje emisije svih zemalja, uz izuzetak Kine, SAD-a, Indije, Rusije i Japana, rekli su.

Koautorica rada Trisha Atwood sa državnog sveučilišta Utah priopćila je da "destruktivna" praksa koćarenja remeti morsko dno i oslobađa dio ugljika koji ono sadrži, a zatim ga mikrobi razgrađuju i pretvaraju u ugljični dioksid (CO2).

Još uvijek koliko tog ugljičnog dioksida izlazi iz mora u zrak, gdje povećava zagrijavanje planete, rekla je Atwood.

Ako pak ostane u vodi, povećava zakiseljavanje mora, što šteti koraljnim grebenima i smanjuje kapacitete oceana za apsorpciju ugljičnog dioksida iz atmosfere, dodala je.

Rezultati studije o aktivnostima na dnu oceana „teško će se moći ignorirati u budućim klimatskim planovima", napomenula je Atwood.

Vlade tek počinju razmatrati kako vrednovati i održavati zalihe ugljika u obalnim područjima, poput šuma mangrova, a temu oceana nisu još ni načele.

Jadranu treba zaštita

Studija je pak pokazala da bi 90 posto rizika koje izaziva pridnevno koćarenje moglo biti uklonjeno zabranom industrijskog ribolova u samo 3,6 posto oceana, uglavnom unutar gospodarskih pojaseva na udaljenosti do 370 kilometara od obale.

Države s najvećim potencijalom za ograničenje emisija zaštitom zaliha ugljika one su s velikim gospodarskim pojasevima i flotama koćarica opremljenih mrežama za pridneni ribolov, dodaje se.

Podaci pokazuju da je država s najvećim emisijom ugljika zbog pridnenih koćarskih mreža Kina, odgovorna za otprilike tri četvrtine ukupne emisije.

Slijede Rusija, Italija, Britanija, Danska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Hrvatska i Španjolska, pokazala je studija.

Među morima čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost i opskrbu hranom koautorica studije izdvojila je Kinesko more, Sjeverno more i Jadran.

Istraživači smatraju da bi smanjenje emisije ugljičnog dioksida ograničenjem koćarenja moglo generirati „ugljični kredit“ i pružiti "značajnu priliku" fza financiranje više zaštićenih morskih područja, istovremeno nadoknađujući ekonomske gubitke.

'Istjecanje ugljika'

U kontekstu Zelenog plana Europske unije, odnosno cilja o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, Europski se parlament uhvatio u koštac s pitanjem "istjecanjem ugljika", odnosno premještanjem industrija koje emitiraju stakleničke plinove izvan granica Europske unije kako bi se izbjeglo poštivanje strogih standarda.

Kako bi se izbjeglo premještanje industrije izvan EU te zaobilaženje zadanih standarda koji vrijede na njezinu teritoriju, Europski parlament raspravlja o uspostavljanju mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM).

"CBAM je izvrsna prilika za usklađivanje pitanja klime, industrije, zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i premještanja. Moramo prestati biti naivni i nametnuti istu cijenu ugljika za proizvode, bez obzira na to jesu li proizvedeni u EU-u ili izvan njega", rekao europarlamentarac Yannick Jadot.