Kada se u svibnju kontejnerski brod X-Press Pearl zapalio i potonuo u Indijskom oceanu, cijela Šri Lanka je strahovala kako će se 350 tona teškog loživog ulja s broda izliti u ocean, uzrokujući ekološku katastrofu i uništiti do tada netaknute koraljne grebene i poremetiti ribolov, koji je od krucijalne važnosti za tamošnju ekonomiju.

UN je tada proglasio "najgoru pomorsku katastrofu u povijesti Šri Lanke", no tu katastrofu nije izazvalo teško loživo ulje. Niti su ju izazvale opasne kemikalije na brodu, uključujući dušičnu kiselinu, kaustičnu sodu i metanol. Najveća "značajna" šteta, prema UN-u, nastala je od prolijevanja 87 kontejnera punih plastičnih kuglica veličine leća, tj. peleta koji su nusprodukt iz proizvodnje plastike.

Nurdles je kolokvijalan izraz za "plastične pelete", malo poznati građevinski blok koji čini sve naše plastične proizvode. Sitne kuglice mogu biti izrađene od polietilena, polipropilena, polistirena, polivinil klorida i druge plastike. Ispušteni u okoliš potonuti će ili plutati, ovisno o gustoći peleta i jesu li u slatkoj ili slanoj vodi.

Od katastrofe, milijarde njih se su pojavljivale duž stotina kilometara obale Šri Lanke, a očekuje se da će stići preko obala Indijskog oceana od Indonezije i Malezije do Somalije. Pronađeni su u tijelima mrtvih dupina i ustima riba. U ocean je ispušteno oko 1.680 tona plastičnih peleta, čime je to bilo najveće izlijevanje plastike u povijesti.

Veliki problem je što ih morske ptice, ribe i druge divlje životinje često zamijene za hranu, a nurdles su drugi najveći izvor mikrozagađivača u oceanu.

Valja upozoriti i kako zapanjujućih 230.000 tona plastičnih peleta završi u oceanima svake godine. Poput sirove nafte, nurdles su vrlo postojani zagađivači i nastavit će kružiti oceanskim strujama i ispirati se na obalu desetljećima. One su također "toksične spužve", koje privlače i druge zagađivače na svoju površinu.

-To su zapravo fosilna goriva koja djeluju kao otrovne spužve. Mnogo otrovnih kemikalija – koje su u slučaju Šri Lanke već u vodi – hidrofobne su [odbijaju vodu], pa se skupljaju na površini mikroplastike. Zagađivači mogu biti milijun puta više koncentrirani na površini peleta nego u vodi. A iz laboratorijskih studija znamo da kada riba pojede pelete, neki od tih zagađivača se oslobađaju- objasnio je Tom Gammage iz Agencije za istraživanje okoliša (EIA), međunarodne kampanje.

No ti plastični peleti, za razliku od tvari kao što su kerozin, dizel i benzin, ne smatraju se opasnima prema Kodeksu opasne robe Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za sigurno rukovanje i skladištenje. I to unatoč prijetnji za okoliš o kojoj se zna već tri desetljeća, a koja je detaljno opisana i u izvješću Agencije za zaštitu okoliša američke vlade iz 1993.

Sada ekolozi udružuju snage s vladom Šri Lanke u pokušaju da katastrofu X-Press Pearl pretvore u katalizator promjena.

Klasificiranje nurdlesa kao opasnih – kao što je praksa za eksplozive, zapaljive tekućine i druge tvari štetne po okoliš – spriječilo bi ovakvu katastrofu, slažu se stručnjaci.

-Moraju se pohraniti ispod palube, u robusnijoj ambalaži s jasnim oznakama- tvrdi Tanya Cox, stručnjakinja za morsku plastiku iz dobrotvorne organizacije Flora & Fauna International.

Inače, prošle godine dogodila su se najmanje dva izlijevanja. U Sjevernom moru razbijeni kontejner na teretnom brodu MV Trans Carrier izgubio je 10 tona plastičnih peleta koji su otplutali do obale Danske, Švedske i Norveške. U Južnoj Africi do izlijevanja je došlo u kolovozu 2020., a na obalama te države došlo je i do nesreće 2018., gdje peleti plutaju na povrršini od oko 2.000 kilometara obale. Samo 23% od 49 tona nurdlesa su pronađene. U 2019. godini 342 kontejnera plastičnih peleta izlila su se u Sjeverno more.

Europski parlament traži da plastična ambalaža bude prikladna za recikliranje na tržištu EU-a do 2030., zahtjeva reciklažu minimalnih količina određenih plastičnih proizvoda te uspostavljanje standarda reciklaže.