KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

U 2021. zaprimljeno je 336 dojava o opažanjima plemenite periske, a utvrđeno je 17 živih jedinki na različitim lokacijama duž Jadrana

Plemenita periska/ilustracija

 Boris Horvat/Afp/Profimedia

Na području cijelog Sredozemnog mora, pa tako i u Jadranskom moru, populacije školjkaša plemenite periske (Pinna nobilis) zahvaćene su smrtonosnom zarazom koja je poprimila pandemijske razmjere i uzrokovala masovne pomore. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100%, a zbog drastičnog pada brojnosti populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste te je dovedena na rub izumiranja.

Ističu to u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koje od 2020. provodi akciju "Jeste li vidjeli plemenitu perisku?" kojom poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske. Akcija je aktualna kroz cijelu godinu, no njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.

Dojave o opažanjima živih jedinki plemenite periske, pogotovo one od 2019. pa nadalje, od kada je zaraza prisutna u Jadranu, važne su zbog prepoznavanja i bilježenja onih jedinki koje su usprkos zarazi i dalje žive. Takve jedinke su ključne za oporavak populacije i opstanak vrste pa ih je potrebno pratiti i po potrebi dodatno zaštititi, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja od 2020. koordinira provedbu projekta "Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru" sufinanciranog od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Tako je u 2021. kroz projektne aktivnosti te kroz akciju "Jeste li vidjeli plemenitu perisku?", zaprimljeno 336 dojava o opažanjima plemenite periske, a utvrđeno je 17 živih jedinki na različitim lokacijama duž Jadrana, od kojih se njih 6 zaštitilo zaštitnim kavezom s ciljem smanjenja mogućnosti mehaničkih oštećenja i negativnog ljudskog utjecaja.

U 2022. ta brojka je ipak nešto manja jer je dio jedinki nažalost ipak podlegao zarazi, te je trenutno potvrđeno 11 živih jedinki. No već s početkom toplijih mjeseci i povećanjem broja dojava veća je vjerojatnost pronalaska novih živih jedinki pa su tako ovog proljeća pronađene 2 žive jedinke.

Osim mehaničke zaštite živih jedinki u prirodi, kroz aktivnosti očuvanja plemenite periske, postavljaju se i kolektori za prihvat ličinki plemenite periske. Prikupljene ličinke - juvenilne plemenite periske izuzimaju se iz prirode i održavaju u karantenskim akvarijima, umanjujući tako utjecaj zaraze prisutne u moru i smrtnost od predacije, što povećava njihovu prirodnu stopu preživljavanja.

U 2021. kolektori su postavljeni na 54 lokacije u hrvatskom dijelu Jadranskog mora te je prikupljeno 52 juvenilnih jedinki. Ovo upućuje na postojanje živih odraslih jedinki koje se mogu razmnožavati u Jadranu te dodatno naglašava važnost provođenja aktivnosti očuvanja plemenite periske i pronalaženja i očuvanja živih odraslih jedinki.

Sve informacije o opažanjima plemenite periske mogu se dojaviti na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Dodajmo kako je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) u listopadu 2019. godine plemenitu perisku stavila na crvenu listu svrstavši je u kategoriju "kritično ugroženih vrsta".

Plemenita periska nalazi se i na popisu vrsta Dodatka IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktive o staništima), te je njezina stroga zaštita i očuvanje populacija u povoljnom stanju obveza svih država članica Europske unije (EU). Također, navedena je u Dodatku II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Barcelonska konvencija).

Kada je u lipnju prošle godine Europski parlament usvojio rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote, kojom se nastoje zaustaviti i preokrenuti trenutačni trendovi smanjenja bioraznolikosti u Europi i šire u svijetu, zastupnici su pozdravili namjeru da do 2050. globalni ekosustavi budu obnovljeni, otporni i prikladno zaštićeni. Ta je strategija ključni dio europskog zelenog plana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:21