VODIČ

Oko 15 posto kućanstava nikad ne iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a njih 24 posto to čini rijetko

Ilustracija

 Igor Normann/Alamy/Alamy/Profimedia

Statističko istraživanje koje je 2021. godine provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokazalo je kako u Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.

Prosječno u tjednu kućanstvo baci 2866 grama hrane, odnosno 1031 gram po članu kućanstva. Na godišnjoj razini kućanstva u Hrvatskoj bace 216.345 tona hrane.

- Tijekom današnjeg dana u Hrvatskoj će se prema procjenama baciti preko tisuću tona hrane, od čega 135 tona kruha. U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno zaliha za nahraniti sve koji dođu po pomoć. Ove dvije rečenice najbolje sažimlju šizofrenu situaciju u današnjoj Hrvatskoj, zemlji u kojoj višak hrane lakše dođe do otpada nego do potrebitih. Poštovanje i odnos prema hrani kao izvoru života koji su postojali do generacije naših baka i djedova je nestao i ona se danas tretira kao svako drugo potrošačko dobro – često je ukazivala hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja se u svom radu angažirala u poticanju doniranja hrane i spriječavanju bacanja hrane.

Inače, u Europskoj uniji godišnje se prema procjenama baci otprilike 88 milijuna tona hrane, a u svijetu čak 1,3 milijarde tona hrane.

Vlada RH je u lipnju 2019. donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. godine koji prati i detaljni Program za provedbu. Oba dokumenta usklađeni su s Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, koja propisuje da države članice donose specifične programe za sprječavanje nastanka otpada od hrane.

S ciljem podizanja svijesti kako hrana nije otpad, Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu 2021. objavilo knjižicu recepata za pripremu jela od viškova hrane “Skuhat ću, neću baciti”. S obzirom da je najnovije istraživanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazalo kako oko 15 posto kućanstava nikad ne iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a njih 24 posto to čini rijetko, podsjetimo što se može učiniti u kućanstvima da se manje hrane baca, odnosno da se iskoriste viškovi hrane.

Također prema rezultatima istraživanja, relativna većina kućanstva barem ponekad iskoristi viškove hrane, ponekad to učini 19 posto kućanstava, a 8 posto gotovo uvijek ili uvijek. Količina bačene hrane kod kućanstava koja često ili uvijek iskorištavaju ostatke obroka je niža.

U spomenutoj knjižici navedeni su i savjeti kako smanjiti otpad od hrane u kućanstvu. Evo što savjetuju u Ministarstvu poljoprivrede.

Planirajte kupnju

Isplanirajte unaprijed obroke i jelovnike za cijeli tjedan. Provjerite količine namirnica u hladnjaku i u smočnicama, pa napravite popis preostalih potrebnih namirnica i popis ponesite sa sobom u kupovinu. Ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano jer tako možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno, isto vrijedi i za meso.

Provjerite datume trajanja

Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate konzumirati odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju i razlikama oznaka rokova trajanja:

- „upotrijebiti do“ datum se nalazi na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva (npr. meso ili riba) i predstavlja tzv. „datum sigurnosti”, te znači da je hrana sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, a nakon isteka toga datuma postaje nesigurna i ne smije se konzumirati

- „najbolje upotrijebiti do“ je datum do kojeg hrana zadržava svoja kvalitativna svojstva ako je ispravno skladištena te predstavlja tzv. „datum kvalitete“. Prehrambeni proizvodi označeni datumom „najbolje upotrijebiti do“ sigurni su i nakon isteka toga datuma ali postoji mogućnost nešto smanjene kvalitete (npr. smanjena hrskavost i sl.). Pri tome treba voditi računa da je ambalaža neoštećena, da je hrana čuvana u odgovarajućim uvjetima koje propisuje proizvođač te da nije došlo do promjene organoleptičkih svojstva te hrane (izgled, okus i miris)

Čuvanje hrane

Pravilno čuvana i skladištena hrana prema uputama proizvođača sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa. Namirnice koje kupite rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Tako se smanjuje mogućnost da ćete u pretincima za čuvanje hrane naići na pljesnive proizvode koje ćete morati baciti.

Pravilno održavajte svoj hladnjak i zamrzivač

Provjeravajte brtve i temperaturu hladnjaka i zamrzivača. Tijekom čuvanja i pripreme odvojite sirovu od gotove hrane. Podijelite ranije pripremljenu hranu u manje porcije kako biste ju po potrebi vadili iz hladnjaka ili zamrzivača. Vodite računa o sigurnosti hrane te u hladnjak ne stavljajte vruću hranu.

Zamrznite hranu

Ako vam je dovoljna manja količina namirnica ili obroka višak zamrznite, a potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka te si tako osigurajte gotov obrok za dane kada ste preumorni za kuhanje. Jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno te ju konzumirajte unutar 24 sata od odmrzavanja.

Iskoristite ostatke hrane

Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, ohladite ih i stavite u hladnjak te ih sljedećeg dana iskoristite za ručak ili večeru, ili ih zamrznite. Od ostataka obroka mogu se pripremiti zanimljiva jela za iduće obroke npr. hladne salate od pečenog mesa, okruglice od kruha, valjušci od pire krumpira, od omekšanog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juha itd. Korištenjem ostataka prethodnih obroka skraćuje se vrijeme potrebno za pripremu.

Pretvorite ostatke hrane u gnojivo

Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste stavljali u jednu posudu? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kompost za svoje biljke. U svom komposteru tako možete dobiti kompost iskoristiv za sobno ili vrtno bilje.

Vodite računa o svojem proračunu

Rasipanje hrane znači rasipanje novca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:31