Insekti diljem svijeta sve brže izumiru, a u prvom velikom znanstvenom radu na tu temu, objavljenom još prije dvije godine, stoji kako bi njihovo nestajanje značio "katastrofalan kolaps ekosustava". Više od 40 posto vrsta insekata upravo propada, a trećina je ugrožena, utvrđeno je analizom. Stopa izumiranja je osam puta brža od stope izumiranja sisavaca, ptica i gmazova. Ukupan broj kukaca pada strmoglavo za 2,5% godišnje, a izvještaj sugerira da bi se izumiranje moglo dogoditi u roku od samo jednog stoljeća.

Kao glavni uzrok izumiranja u izvješću se navodi agresivna i prekomjerna uporaba pesticida. Urbanizacija nenaseljenih područja i klimatske promjene također negativno utječu na opstanak insekata.

Dave Goulson, profesor je biologije na Sveučilištu u Sussexu, specijalist za pitanja očuvanja insekata, tvrdi kako je od presudne važnosti u škole uvesti edukaciju o važnosti insekata, kao i gradove učiniti što zelenijima. Profesor tvrdi i kako bi investiranje u insekte, moglo spasiti Planet. Naime, farme insekata, mogle bi biti postati temelj ljudske prehrane. Tako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju goveda,

“Većinu Europljana i stanovnika Sjeverne Amerike odbija mogućnost jedenja insekata, što je neobično, jer s veseljem konzumiramo kozice (koje su uglavnom slične, segmentirane su i imaju vanjski kostur). Naši drevni preci zasigurno bi jeli insekte. Otprilike 80 posto svjetskog stanovništva redovito ih konzumira, a praksa je vrlo česta u Južnoj Americi, Africi i Aziji te među autohtonim narodima Oceanije. Za proizvodnju hrane iz insekta troši se manje energije i vode iz okoliša, a bolji su izvori proteina od životinja“, tvrdi Dave Goulson, te dodaje kako aktivnosti insekata pokreću stotine milijardi dolara vrijedne ekonomske djelatnosti.

“Uklonite jednu ili dvije zakovice iz krila aviona ili dva i avion će vjerojatno biti u redu. Uklonite 10, ili 20 ili 50 zakovica, i u jednom trenutku, dogodit će se katastrofalni kvar, a avion će pasti s neba. Insekti su zakovice koje održavaju funkcioniranje ekosustava“, zaključio je američki biolog Paul Ehrlich.

Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, a koju je Europski parlament usvojio u prvoj polovici lipnja, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.