ZNAMEN VREMENA

Praćenje kako se trendovi munja mijenjaju na Arktiku može otkriti mnogo o tome kako se atmosfera mijenja kao odgovor na promjene klime

Ilustracija

 Keith Kent/Sciencephoto/Profimedia

Na Arktiku, gdje su viđenja munji nekoć bila rijetka pojava, zbilo se 7.278 udara groma u 2021. godini, što je gotovo dvostruko više nego u prethodnih devet godina zajedno.

Arktičkom zraku obično nedostaje konvektivna toplina potrebna za stvaranje munje, tako da su najnoviji nalazi, objavljeni u godišnjem izvješću o munjama finske tvrtke Vaisala, zabrinuli znanstvenike poput Vaisalinog meteorologa i upravitelja odjela za istraživanja munja, Chrisa Vagaskya.

-Tijekom posljednjih 10 godina, ukupni broj munja sjeverno od arktičkog kruga bio je prilično dosljedan. No na najvišim visinama planeta porast je bio drastičan. Takav značajan pomak svakako vas tjera da obratite pažnju kako se nešto događa- priča Vagasky.

S porastom temperatura na Arktiku, tri puta više od globalnog prosjeka, praćenje munja u toj regiji postao je važan pokazatelj klimatskih promjena,

Više temperature i atmosferska nestabilnost stvaraju savršene uvjete za nastanak munja. Praćenje kako se trendovi munja mijenjaju na Arktiku stoga može otkriti mnogo o tome kako se atmosfera mijenja kao odgovor na promjene klime.

-Promjene na Arktiku mogu značiti promjene vremena i u ostalim dijelovima svijeta. Ono što se događa u vašoj kući ovisi o tome kako se atmosfera ponaša u drugim dijelovima svijeta. Tako i promjene uvjeta na Arktiku mogle bi uzrokovati više ekstremnih hladnoća, više toplinskih valova ili ekstremne promjene u oborinama u Europi- elaborira Vagasky.

U SAD-u, koji je zabilježio drugi najveći broj udara groma u 2021..nakon Brazila, Vagasky i njegov tim zabilježili su više od 194 milijuna slučajeva udara, što je 24 milijuna više nego što je zabilježeno 2020. Studija iz 2014. pak predviđa povećanje učestalosti udara groma za 12%, sa svakim porastom temperature za jedan stupanj Celzija.

-Antarktika se suočava sa sve većim pritiskom zbog zagađenja mora, klimatskih promjena, zakiseljavanja oceana, ilegalnog ribolova, deregulacije i, također, porasta oceanskih temperatura – kazao je zastupnik u Europskom parlamentu, Cesar Luena (S&D) zalažući se za uspostavu novih zaštićenih morskih područja na Antarktiku što bi trebalo biti prioritet Europske unije i ključni cilj, kako u Strategiji bioraznolikosti, tako i u međunarodnoj agendi upravljanja oceanima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:17