Europska komisija odobrila je nedavno hrvatski program potpore proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora vrijedan 783 milijuna eura. Maju Pokrovac, direktoricu udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pitali smo što će to značiti za tvrtke koje se bave proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, kao i za postizanje ciljeva na putu prema klimatskoj neutralnosti.

- Omogućit će realizaciju projekata. Naime, prije donošenja ovih programa potpore projekti su čekali četiri godine jer u uvjetima bez programa potpore ih financijske institucije nisu smatrale bankabilnima i nisu im odobravale financiranje. Isti put, od modela potpuno poticanih projekata prema tržišno premijskom modelu, prolazile su i druge EU zemlje. Natječaji za premiju, koji će se zahvaljujući ovome odvijati u RH, otvorit će realizaciju investicija od preko milijardu eura u idućoj godini u svim OIE tehnologijama. Premijski model koji je odobrila EK ide u smjeru ostvarivanja ciljeva koji je RH zacrtala – kazala je Maja Pokrovac.

U prosincu je donesen i Zakon o obnovljivim izvorima i visokoučinkovitoj kogeneraciji, nakon što je ranije usvojen Zakon o tržištu električne energije. Zanimalo nas je i kakva su očekivanja što se tiče zakonodavnog okvira. Pruža li sada taj okvir više prostora za razvoj ovog sektora?

- Ključna promjena u zakonima je da dobivanje energetskog odobrenja sad spada u ranu fazu razvoja projekta i ide u postupak natječaja, dok je prije bilo dio kasne faze. Uz to što ovom promjenom projekti dobivaju sigurnost i stabilnost za razvoj, država dobiva snažan mehanizam za upravljanje energetskim sektorom, posebice OIE sektorom što do sada nije bio slučaj – ističe Maja Pokrovac.

Dodaje kako je novost i značajno skraćivanje trajanja razvoja projekata. Umjesto dosadašnjih i više od 10 godina, koliko je znao trajati razvoj, sada će to biti do 5 godina.

- To je izuzetan pomak za dosadašnje stanje. K tome, napravljene su podloge za one-stop shop što do sada nismo imali, a ubrzat će razvoj projekata, kao što su i značajno skraćeni rokovi za priključak na elektroenergetsku mrežu s dvanaest na tri mjeseca. Pored toga, otvorene su mogućnosti za inovativne poslovne modele kroz uspostavu agregratora, skladištenja energije, operatora distribucijskog sustava kao i aktivnog kupca i energetskih zajednica građana što omogućava krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije. Značajno je da je prvi puta elektromobilnost uvedena kao važan alat energetske tranzicije – naglašava direktorica OIEH-a.

Također ističe kako zakoni dodatno učvršćuju smjer razvoja suvremene energetike i proizvodnje električne energije iz OIE u smjeru proizvodnje na mjestu potrošnje što će u idućim godinama biti jedan od ključnih elemenata za daljnji razvoj i diverzifikaciju proizvodnje električne energije iz OIE.

- To će posebice biti važno za solarne elektrane koje će se proširiti po cijeloj Hrvatskoj jer se ovim zakonima potiče malo i srednje poduzetništvo da proizvodi električnu energiju za vlastite potrebe, a jamči im se pod određenim uvjetima i otkup proizvedenih viškova električne energije. To je indirektna poticajna mjera jer električna energija koju poduzetnik proizvede iz solarne elektrane na vlastitom krovu upola je jeftinija od one što kupuje na tržištu – ističe Maja Pokrovac.

Spomenimo i kako će se u utorak, 21. prosinca, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu održati promocija dviju studija koje su nastale suradnjom Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je financirala njihovu izradu.

Riječ je o prvim studijama te vrste u Hrvatskoj i kako ocjenjuju u OIEH-u sigurno će biti dobar temelj ulaganja u obnovljive izvore energije i njihovu integraciju u elektroenergetski sustav, čime će pružiti značajnu potporu u postizanju ciljeva utvrđenih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Studija pod nazivom “Akcijski plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj“ obrađuje ključne izazove s kojima se suočava hrvatski sektor obnovljivih izvora energije – integracijom varijabilnih OIE u sustav za prijenos i distribuciju električne energije. Na njoj su zajednički radili Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP).

Druga studija je opsežan “Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj”, a izradio ga je tim OIE stručnjaka privatnog sektora predvođen konzultantskom tvrtkom EnergoVizija.

Kako navode u OIEH, zanimanje za razvoj projekata obnovljivih izvora energije sve je veće, ali ne postoji središnji izvor potrebnih informacija koje su važne potencijalnim nositeljima projekata i investitorima. Stoga ovaj vodič donosi odgovore na najčešća pitanja i pruža ključne informacije o tržištu obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Dodajmo i kako se europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament donio u lipnju ove godine a kojim je potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050., uvodi i cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.
Među zakonodavnim prijedlozima u paketu “Fit for 55” koje je Komisija donijela 14. srpnja ove godine, je i izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje od 40 posto energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. godine.