Koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi?

Na ta pitanja koja smo uputili hrvatskim europarlamentarcima, Tonino Picula iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu odgovara kako su prvi koraci prema klimatski neutralnoj Europi već doneseni. Europski zeleni plan najbolje govori o europskoj političkoj i financijskoj predanosti klimatskoj neutralnosti do 2050. te transformaciji europskog društva i gospodarstva. Radi se, ističe, o suštinskoj promjeni pristupa razvojnim politikama te sveobuhvatnom strateškom paketu koji sve postojeće politike povezuje s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

- Većina promjena će se dogoditi postepeno, u fazama, a neke će dogoditi preko noći. Europski parlament je primjerice prije nekoliko godina ukinuo posluživanje napitaka u jednokratnoj plastici, pa je danas sasvim normalno vidjeti zastupnike na hodnicima s vlastitim „kućnim“ šalicama s kojima idu po kavu. Radilo se o maloj promjeni u svakodnevnoj rutini, ali koja je eliminirala ogromnu količinu otpada koju naša institucija više ne proizvodi – kazuje Picula.

Reći će i kako Komisija europskim propisom o klimi predlaže pravno obvezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Institucije EU-a i države članice imaju zajedničku obvezu poduzimanja potrebnih mjera na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama.

-Navike su nesumnjivo najveća prepreka promjenama, ali ne i nepremostiva. Srećom, nove navike se brzo stvaraju i nešto što nam do jučer nije bilo zamislivo, sutra postaje „normalna“ stvar. Sjetite se otpora zabrani pušenja u zatvorenim prostorima, a danas nam je potpuno nezamislivo da se puši u npr. restoranima – kaže Tonino Picula.