EKSPANZIJA ČELIČANA

U Kini je najavljena gradnja 18 visokih peći za proizvodnju čelika, te nove 43 elektrane na ugljen
Kineska industrija čelika
 Costfoto/Ddp Usa/Profimedia

Kineska ekspanzija čeličana na ugljen ubrzano se povećala u prvoj polovici 2021, što dokazuje nespremnost kineskih vlasti da radi postizanja dogovorenih klimatskih ciljeva, žrtvuju rast koji generira ta industrija

Tako pokazuje analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka sa sjedištem u Finskoj koja je otkrila i kako je u prvoj polovici ove godine najavljena gradnja 18 visokih peći za proizvodnju čelika i nove 43 elektrane na ugljen.

“Ne vidim način kako će Kina smanjiti proizvodnju ugljika do 2030. bez da smanji proizvodnju čelika barem 30 posto“, smatra Lauri Myllyvirta, glavni analitičar pri spomenutom istraživanju.

Predsjednik Kine Xi Jinping obećao je da će Kina dosegnuti najveću emisiju CO2 do 2030. godine i postići neto emisiju nula do 2060. No, klimatski aktivisti zabrinuti su da se ta ambicija ne odražava u mjerodavnim dokumentima o gospodarskom planiranju.

Analiza Greenpeacea, objavljena ovog mjeseca, pokazala je kako većina vladinih poticaja u Kini, nakon lockdowna uzrokovanog koronavirusom, bilo usmjereno prema tradicionalnim infrastrukturnim projektima, koji su veliki pokretač zagađenja.

Klimatski manje ambiciozne zemlje mogu ugroziti nastojanja EU-a da u okviru Zelenog plana smanji svoj ugljični otisak i postane održiv i klimatski neutralan do 2050. Kako bi se to izbjeglo EU će predložiti mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) koji primjenjuje pristojbu na ugljik na uvoz određene robe iz zemalja izvan EU-a.

Prikupljena sredstva prvenstveno bi se trebala koristiti za Zeleni plan (cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.) i pravednu energetsku tranziciju, ali značajan dio išao bi i za potporu tranzicije u najsiromašnijim zemljama te onima koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.

Francuski zastupnik Yannick Jadot (Renew Europe), koji je za EP pripremao izvješće o pristojbi na ugljik, u svom govoru istaknuo je kako je CBAM izuzetno važan za 'legitimnost Europske unije'.

“Znamo koliko su hitna klimatska pitanja, znanstvenici nas stalno upozoravaju na to. Zbog toga smo odlučili staviti klimatski program u sam srž našeg rada. Ovim mehanizmom povezujemo zeleni plan, propise o klimi, inovacije i gospodarsku obnovu Europe. Cilj je proširiti područje primjene klimatskih propisa EU-a na sve dijelove gospodarstva kojih se to tiče. Prije se radilo o proizvodnji i ispuštanju emisija ugljika na europskom tlu, a ovim će mehanizmom naše klimatsko zakonodavstvo pokriti pitanje uvoza. Druga važna namjena je dekarbonizacija industrije, ali ne tako što ćemo izmjestiti dio naše proizvodnje“, rekao je Jadot.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:41