METEOROLOŠKI FENOMEN

Mjerenja će omogućiti jedinstven pogled u jedan od najzanimljivijih meteoroloških fenomena na ovom prostoru – olujne udare bure

Sodar MFAS nabavljen je sredstvima iz EU fondova

 UNIST

Sodar MFAS, instrument Sveučilišta u Splitu instaliran je krajem prosinca u Zračnoj luci Split, a s iznimnom preciznošću mjerit će brzinu i smjer vjetra, od tla pa sve do tisuću metara visine. Kako su istaknuli na splitskom Sveučilištu, ova mjerenja će omogućiti jedinstven pogled u jedan od najzanimljivijih meteoroloških fenomena na ovom prostoru – olujne udare bure.

Pojašnjavaju kako je riječ o sofisticiranoj opremi, odnosno ultrazvučnom radaru SCINTEC Flat Array Sodar MFAS (kraće Sodar MFAS), nabavljenom iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova kroz projekt „Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu, PMF-ST, PF-ST te KTF-ST kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u Zgradi tri fakulteta (KK.01.1.1.02.0018)“.

- Dobivenim mjerenjima očekujemo brojna znanstvena otkrića te visoko kvalitetne znanstvene radove. Važno je napomenuti da su upravo na području Zračne luke Split, kao što znaju svi koji redovito lete, udari bure iznimno jaki i često predstavljaju smetnju zrakoplovima pri polijetanju i slijetanju. Nadamo se, stoga, da će podaci mjereni sodarom MFAS dugoročno doprinijeti i sigurnosti zračne plovidbe – kazala je izv. prof. dr. sc. Jadranka Šepić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, odgovorna stručnjakinja za ovu opremu.

Na Sveučilištu u Splitu navode i kako je idejni začetnik nabave sodara nedavno umirovljeni prof. emeritus dr. sc. Darko Koračin, također sa splitskog PMF-a.

Sodar je vrijedan 918.750 kuna, a prije njegove instalacije unutar zračne luke potpisan je Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Splitu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Zračne Luke Split.

Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu istaknula je kako je ovaj sporazum primjer dobre prakse korištenja znanstveno-istraživačke opreme Sveučilišta u Splitu u suradnji s lokalnom zajednicom.

- On omogućava optimalnu iskorištenost opreme na korist znanstvene zajednice, ali i institucija poput Zračne luke Split i drugih kojima dobiveni podaci mogu pomoći u njihovom operativnom radu ili razvoju proizvoda i usluga. Sveučilište će i dalje poticati slične suradnje s ciljem razvoja znanstvene i poduzetničke simbioze naše regije – kazala je prof. Vranješ Markić.

Suradnjom su zadovoljni i u Zračnoj luci Split gdje je zamjenik direktora Pero Bilas naglasio kako Zračna luka Split uvijek podržava realizaciju projekata iz EU fondova koji pomažu razvoju regije.

- Slobodan pristup podacima iz ovog sodara otvara mogućnost boljeg poznavanja određenih meteoroloških uvjeta u Zračnoj luci Split stoga se veselimo budućoj uspješnoj suradnji sa Sveučilištem u Splitu – kazao je Pero Bilas.

Dodajmo kako su klimatske promjene jedan od najvećih izazova današnjice. One dovode do poditanja razine mora i sve ekstremnijih vremenskih prilika, kao što su toplinski valovi, poplave, suša i olujno nevrijeme. Jedno izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) iz 2017. godine, pokazalo je kako ekonomski troškovi klimatskih promjena mogu biti vrlo visoki. Gospodarska šteta prouzročena ekstremnim vremenskim prilikama od 1980. u državama članicama EEA-a iznosi više od 400 milijardi eura.

Spomenimo i kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu, a u lipnju 2021. godine usvojio europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:49