ZELENO I EKOLOŠKI

Srbija je ove godine dobila prvi zakon o korištenju obnovljivih izvora energije koji daje jasnu poruku kuda Srbija želi ići
Danijela Isailović
 
 Ante Cizmic/Cropix

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije osnovano je 1. ožujka 2021. uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj. Osnivači su tri najveće kompanije koje proizvode električnu energiju koristeći snagu vjetra. To su Vetroelektrane Balkana (VE Čibuk 1, instalirane snage 158,4 MW), Electrawinds K-Wind Kovačica (VE Kovačica – 104,5 MW) i Electrawinds-S Beograd (VE Alibunar – 42 MW).

- Mi smo osnovani po modelu udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske jer smo vidjeli da je to jedan dobar primjer iz prakse. U Srbiji trenutno imamo izgrađeno oko 2,5 gigavata zelene energije, najveći postotak su hidroelektrane, koje su stare već pola stoljeća. Što se tiče modernih postrojenja imamo oko 400 megavata iz vjetra, svega 20-tak megavata iz solara, nešto biomase i bioplina – kazala nam je Danijela Isailović, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije.

Nedavno je sudjelovala i na konferenciji “Dani Sunca” koju su u Hvaru organizirali udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i udruga Pokret otoka. Bila je to prilika za razmjenu iskustava i informacija o poticanju korištenja obnovljivih izvora u energetskoj tranziciji prema zelenoj energiji.

-Srbija je ove godine dobila prvi zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i taj zakon kod nas predstavlja jasnu poruku kuda Srbija želi ići. To znači da je zelena energija podignuta na višu ljestvicu, sada čekamo donošenje uredbe pa da krenemo u realizaciju drugih projekata. Očekujemo raspisivanje aukcije. Rečeno je da će to biti do kraja ove godine, nama je u redu da bude i sljedeće samo da dobijemo bankabilnu regulativu koja će zadovoljiti i EBRD i druge financijske insititucije – kazuje Danijela Isailović.

Dodaje kako se Srbija definitivno okreće zelenoj energiji, energetska tranzicija je počela.

-Mi se kao udruženje zalažemo za više obnovljivih izvora energije, ali želimo da ta tranzicija bude pravedna, da nitko ne bude oštećen. Sasvim sigurno ne može doći do naglog gašenja termoelektrana, to je jedan postepeni proces koji će trajati možda i desetljećima – objašnjava direktorica OIE Srbije.

Na upit o potencijalu u obnovljivim izvorima energije, odgovara kako čekaju nove akte i strategiju koja će revidirati prethodne planove.

-Primjerice, prethodna strategija iz 2013. godine, ukazivala je da je naš najveći potencijal u biomasi što po rezultatima ne možemo reći. Sigurno su to vjetar, solar, biomasa, bioplin i hidroelektrane – ističe Isailović.

Oko 80 posto električne energije iz obnovljivih izvora u Srbiji potiče iz hidroelektrana koje daju više od dva gigavata zelene energije. Najznačajnija je HE Đerdap, odnosno Đerdap 1 i Đerdap 2.

-Njima je priznat status povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, to su državna postrojenja i nama je drago što javna poduzeća imaju zeleni potencijal. Naša elektroprivreda počinje graditi vjetropark Kostolac, a također počinje izgradnju i solarne elektrane Petka od 10 megavata - kaže Danijela Isailović.

Dodaje kako su svi vjetroparkovi na teritoriju Vojvodine, a sad će dobiti solarne kapacitete koji nisu na tom području.
- Bitna je i ta zelena energetska decentralizacija ili disperzija, što iz ekoloških što iz ekonomskih razloga jer je poznato da svaki vjetropark ili novi energetski objekt donosi koristi općini u kojoj se razvija u vidu poreza, donacija, novih radnih mjesta tako da je bolje da budu na više lokacija – naglašava naša sugovornica.

Pitamo je raste li svijest o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije u Srbiji.

-Svijest se mijenja, o tome se mnogo više govori nego prethodnih godina, sigurna sam da smo mi kao udruženje i pojedinci tome doprinijeli. Tome je dosta doprinijela i korona, kad su ljudi shvatili da se nešto događa s planetom, da imamo problem sa zagađenjem i globalnim zagrijavanjem i da to moramo na neki način promijeniti – kaže Danijela Isailović.

Dodaje kako sve više ljudi razmišlja zeleno, ekološki, postavljaju solarne panele na kućama, traže inicijative da vide kako mogu sami kao pojedinci mimo velikih kompanija i velikih investicija od stotina milijuna eura nešto napraviti.

-Mislim da su građani itekako svjesni da je zelena tranzicija neophodna. Naravno postoje i oni koji govore da je to skupo, ali situaciji na burzi ih demantira. Mislim da idemo u pravcu zelene energije – ocjenjuje Danijela Isailović.

U borbi s klimatskim promjenama očekuje se još veći rast kapaciteta obnovljivih izvora energije. Kako je navedeno i na stranicama OIE Srbija da bi se dostigao klimatski cilj prema kojem bi se porast prosječne globalne temperature zadržao na razini od 1,5 °C do 2050. godine, korištenje fosilnih goriva mora se smanjiti 75 posto.

Veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost neophodni su i za ostvarenje europskog zelenog plana i klimatske neutralnosti do 2050. godine. U lipnju 2021. godine Europski parlament je usvojio zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice.

U okviru paketa „Fit for 55“ koji je Europska komisija predstavila u srpnju 2021. predviđena je i revizija Direktive o obnovljivim izvorima energije. Predloženo je da se obvezujući cilj udjela energije iz obnovljivih izvora poveća na 40 posto, uz povećanje obvezujućih ciljeva uštede energije od 36 posto do 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 14:57