Na novu iznimno invazivnu algu u Hrvatskoj - Stypopodium schimperii, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo.

Stypopodium schimperii je smeđa alga koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem, zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj, objavili su na svojoj Facebook stranici.

-U jesen 2020. pronašli smo nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Kroz godinu dana brojnost je porasla na tisuće jedinki. Našim zadnjim istraživanjima provedenim krajem svibnja 2022. godine, utvrdili smo kako Stypopodium schimperii trenutno predstavlja stranu vrstu alge s najvećim invazivnim potencijalom u našem podmorju. Pogledajte fotografije, alga danas prekriva 100 % morsko dno na mnogim mjestima oko Komiže, potpuno potiskujući naše alge na stjenovitom dnu između 5 i 15 m dubine! - pojasnili su.

Ističu kako nije moguće predvidjeti hoće li se Stypopodium schimperii uskoro posvuda proširiti našim podmorjem ili će nakon početnog snažnog razvoja, doći do njegovog povlačenja, što se često događa sa stranim vrstama.

-Možda je alga već prisutna i na drugim mjestima osim oko Komiže na Visu, pa ako je uočite, obavezno nam javite. Slikajte je pod morem ili izvadite zbog fotografiranja na kopno. Alga nalikuje našoj zavičajnoj vrsti naziva Padina pavonica, ali je padina izrazito bijela, za razliku od oker boje strane vrste Stypopodium schimperii, a koja ponekad i iridizira plavkastim nijansama. Ujedno je strana alga i puno veća, te može doseći dimenzije od preko 40 cm, a zavičajna padina rijetko do 20 cm – poručuju iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Naveli su kako je pronalazak vrste Stypopodium schimperii rezultat provedbe projekta „Benthic NIS“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

U Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno je kako je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno ugrožena. Istaknuto je i kako je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš, a morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo su narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Navedeno je kako klimatski mehanizmi ovise o zdravlju oceanskih i morskih ekosustava koji su trenutačno pod utjecajem globalnog zatopljenja, onečišćenja, prekomjernog iskorištavanja morske biološke raznolikosti, zakiseljavanja, deoksigenacije i erozije obale. Također je navedeno da Međuvladin panel o klimatskim promjenama podsjeća na to da su oceani dio rješenja za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu njima.

Parlament izražava zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, prihode sigurnosno hrane nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene.

Parlament snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom; naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.