Strategijom „od polja do stola”, koja je dio europskog zelenog plana, EU želi odgovoriti na izazove održivih prehrambenih sustava. Njome se potvrđuje neraskidiva uzajamna veza između zdravih ljudi, zdravih društava i zdravog planeta. Tako se, između ostaloga, planira do 2030. smanjiti uporabu kemijskih pesticida za 50 posto, uporabu gnojiva za 20 posto te uporabu antibiotika u uzgoju životinja na području EU za 50 posto. Uz to, planira se i povećanje površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 posto.

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) Europskog parlamenta u petak su na zajedničkoj sjednici usvojili Izvješće o Strategiji 'od polja do stola', kojem su doprinos dali i hrvatski europarlamentarci.

Usvojenim izvješćem zadovoljan je i Tomislav Sokol koji je kao izvjestitelj Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) zagovarao stajališta koja su sada potvrđena.

“Istraživanja su nam pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla. Tijekom pregovora zastupao sam stajališta da nam treba novi, jasniji način označavanja nutritivne vrijednosti namirnica na prednjoj strani pakiranja. Na taj način potrošači će moći već na prvi pogled dobiti informacije potrebne za donošenje odluke o kupnji proizvoda” izjavio je Sokol.

Dodao je i kako sadašnja situacija nije zadovoljavajuća jer potrošači te informacije moraju tražiti na poleđini pakiranja koja je često nerazumljiva i pisana gotovo nevidljivim slovima.

“Osim toga proširit ćemo krug proizvoda za koje postoji obveza navođenja države podrijetla. Označavanje zemlje podrijetla trenutno je obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa. Od početka pregovora bio sam vrlo jasan. Naime, želim da potrošač, kad kupuje mlijeko, zna odakle to mlijeko dolazi. To je naročito bitno u situacijama kada potrošač želi kupiti mlijeko hrvatskog proizvođača'!- naglasio je Sokol.

Pojasnio je kako Komisija u Strategiji nije predvidjela primjerice reviziju Direktive o medu, te je zbog toga tijekom rada na Strategiji uložio amandman kojim je zatražio i reviziju tog važnog pravnog akta.

“Nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU i trećih država. Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Izmjenom pravila o označavanju meda ojačat će se i pozicija hrvatskih pčelara koji proizvode med vrhunske kvalitete”- obrazložio je Tomislav Sokol.

Navodi i kako su odbori usvojili i tekst iz Mišljenja za koje je bio izvjestitelj europskih pučana o različitoj kvaliteti proizvoda.
“Zatražio sam da provedba Strategije osigura jednaku kvalitetu hrane bez obzira na tržište čije države članice se ista stavlja u opticaj”, izjavio je HDZ zastupnik.

Pojasnio je kako je nakon što je prvo istraživanje o različitoj kvaliteti proizvoda koje je objavila Europska komisija pokazalo da su razlike u sastavu proizvoda koji se prezentiraju na isti način pronađene kod gotovo trećine ispitanih uzoraka u državama članicama EU.

“Novo istraživanje, objavljeno početkom godine, koje se usredotočilo na senzorno ispitivanje 20 pakiranih prehrambenih proizvoda uzorkovanih u nekoliko članica EU, pokazalo je da prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište u istom pakiranju, ali se količinom ili vrstom sastojaka razlikuju u sastavu, mogu imati različite senzorne karakteristike, odnosno razlike u okusu. Kod deset od dvadeset uzorkovanih proizvoda, rezultat senzorne procjene otkrio je razlike u okusu, koje su uzrokovane različitim sastavom proizvoda'”- izjavio je Sokol.