Ministarstvo poljoprivrede je u četvrtak, 26. svibnja 2022. godine, u postupak e-savjetovanja uputilo Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2022. godini. Kako su objavili, riječ je o Programu vrijednom 1,2 milijuna kuna koji sadrži mjeru naknade izgubljene dobiti pčelarima zbog prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčelinjih zajednica tijekom travnja i svibnja ove godine.

Provedbom Programa kroz mjeru naknade za pokriće dijela izgubljene dobiti od trženja pčelinjih proizvoda izravno će se, navode, utjecati na saniranje ekonomskih posljedica zbog izgubljene dobiti uslijed prestanka proizvodnje uzrokovane pomorom pčela na pčelinjacima. Također, korisnicima će se na ovaj način osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što bi imalo direktan utjecaj na osiguranje brojnosti pčelinjih zajednica, na nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda, a neizravno na ponovo vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.

Potpora se dodjeljuje pčelarima koji su upisani i ažurirani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u skladu s člankom 129. Zakona o poljoprivredi, a kod kojih je potvrđen pomor pčelinjih zajednica od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske tijekom mjeseca travnja i svibnja 2022. godine, naveli su na stranicama ministarstva.

U samom Programu pojašnjeno je i da se potpora dodjeljuje za štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela u skladu s Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše („Narodne novine“ broj. 18/08., 29/13., 42/13. i 65/14.).

Financijska sredstva proporcionalno će se raspodijeliti pčelarima sukladno broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 860 kuna po pčelinjoj zajednici.

Savjetovanje je otvoreno do 5. lipnja. U Ministarstvu poljoprivrede obrazlažu kako se s obzirom na potrebu za žurnim donošenjem tog Programa čije su odredbe vezane uz prihvatljivost korisnika, vremensko trajanje Programa kao i omogućavanje pravovremene pomoći pčelarima za nastavak pčelarske proizvodnje na područjima na kojima se pomor dogodio pa i u cjelini na razini cjelokupne pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, provodi skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (e-savjetovanje) u trajanju od 10 dana.

Skraćeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću omogućit će pravovremeno donošenje Programa kao i pratećeg Pravilnika kao provedbenog akta koji će definirati uvjete za korištenje navedenog Programa, obrazložili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodajmo kako su pčele i muhe pršilice najznačajniji oprašivači u Europi. Najpoznatija vrsta je zapadna medonosna pčela, a pčelari je uzgajaju zbog meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U Europi postoji oko 2000 divljih vrsta pčela, navedeno je na stranicama Europskog parlamenta koji se zalaže za zaštitu pčela i drugih kukaca oprašivača koji su ključni za naš ekosustav i bioraznolikost. Smanjenje broja oprašivača, kako je istaknuto u EP-u, može dovesti do smanjenja, čak i gubitka, mnogih vrsta biljaka, kao i organizama koji izravno ili neizravno ovise o njima. Osim toga, smanjenje broja i raznolikosti oprašivača utječe na sigurnost hrane i nosi sa sobom potencijalne gubitke poljoprivrednih prinosa.