Tijekom studenoga Udruga Permakultura Dalmacija organizira sadnju stabala u Sinjskom polju čime se uključuje u nacionalnu kampanju "Zasadi stablo ne budi panj."

Kako su objavili na svojoj Facebook stranici, cilj sadnje je obnoviti dio nekadašnjeg vjetrozaštitnog pojasa, a planiraju zasaditi 300 stabala.

Akcija se organizira u suradnji sa Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama uz sudjelovanje brojnih udruga i zainteresirane javnosti.

Naveli su da će uskoro objaviti datum i lokaciju sadnje, a datum sadnje ovisi o vremenskim prilikama.

Koordinator akcije je Marko Cvrlje, član Udruge Permakultura Dalmacija koji je proljetos u svom prvom popularnom znanstvenom članku, objavljenom na stranicama ove udruge za razvoj održive zajednice ljudi i prirode, obrazložio zašto je potreban vjetrozaštitni pojas u Sinjskom polju.

-Sinjsko polje, 6190 ha plodnog tla koje natapa rijeka Cetina, vrijedan je lokalni i nacionalni resurs. Međutim, potrebni su određeni agrotehnički i meliorativni zahvati kako bi se bolje iskoristili njegovi prirodni potencijali – kazao nam je tom prilikom Marko Cvrlje.

Ukazao je na potrebu podizanja vjetrozaštitnih pojaseva, koji se formiraju sadnjom drveća, a važna su stavka za revitalizaciju Sinjskog polja.

Pojasnio je kako je njihova uloga u poljoprivrednoj proizvodnji i okolišu višestruka.

– Oni predstavljaju prepreku vjetrovima te time štite biljke od fizičkog oštećenja, a tlo od isušivanja, gubitka organske tvari i hranjiva erozijom. Također djeluju kao zvučna barijera, filtriraju prašinu iz zraka, upijaju CO2 iz atmosfere te povećavaju estetsku vrijednost krajobraza. Nadalje, reguliraju mikroklimu i temperaturu tla, smanjuju isparavanje vode iz irigacijskih kanala i štite ih od zasipanja nanesenim tlom. Osim na biljke, povoljnija mikroklima ima pozitivan učinak na poljoprivrednike, domaće i divlje životinje te sve ostale koji koriste polja za rekreativne, turističke i druge aktivnosti – istaknuo je Marko Cvrlje.

Europska unije zacrtala je do 2050. postati klimatski neutralna za što je predviđen cijeli niz aktivnosti i promjena u tranzicijskom razdoblju. Između ostalog, u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.