Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srijedu je objavio Javni poziv sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije namijenjen raznim pravnim osobama, vrijedan 100 milijuna kuna. Zbog velikog interesa potencijalnih korisnika Fond će se sa zaprimanjem prijava umjesto najavljenog 31. ožujka krenuti 12. travnja od 9 sati.

Poziv je namijenjen za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivače, kao i za samostalne djelatnosti te ostale pravne subjekte, osim udruga.

Prijaviti se mogu i suvlasnici višestambenih zgrada putem svojih upravitelja, ali i vjerske zajednice.

Zainteresirani korisnici trebaju na vrijeme pripremiti svu potrebnu dokumentaciju, snimiti ju na prijenosni uređaj za pohranu podataka (npr. USB) te ju poslati preporučenom poštom ili osobno donijeti u prijamni ured Fonda od 12.travnja od 9 sati. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.

Važno je, poručuju iz Fonda, da se sustav ugrađuje na građevinu koja nije oštećena u potresu, a pojedini korisnik će uspješnom prijavom za svoj projekt moći osigurati najviše do 1,4 milijuna kuna.

Korisnicima će za nabavu i ugradnju sustava na jednoj ili više lokacija na raspolaganju biti 40, 60 ili 80% sufinanciranja, ovisno o statusu lokacije na kojoj se provodi projekt. Sustavi za koje je moguće dobiti sufinanciranje su dizalice topline, sunčani toplinski kolektori korisnog djelovanja najmanje 70%, kotlovi na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotlovi korisnog djelovanja najmanje 87% te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Elektrane se sufinanciraju u izoliranom (off-grid) ili u mrežnom pogonu. Stupanj korisnog djelovanja fotonaponskih modula ne smije biti manji od 18%, a opravdana snaga (koja obuhvaća pripadnu podkonstrukciju i DC razvod) je najviše do 50% veća od vrijednosti odobrene priključne snage u smjeru predaje u mrežu.

Osim za ugradnju sustava, korisnici sredstva mogu dobiti i za izradu glavnog projekta koji je obvezan dokument za sve planirane mjere, bez obzira na instalirane nazivne snage sustava. Za projekt je moguće dobiti do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24.9.2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.

Glavni projekt za fotonaponsku elektranu u mrežnom pogonu osim propisanih sastavnica obvezno treba sadržavati i proračun planirane godišnje proizvodnje elektrane s energetskom bilancom (proizvodnja/potrošnja) te iskazanim udjelom električne energije koja se predaje u mrežu. U slučaju off-grid elektrane, treba uzeti u obzir da se akumulatorska baterija treba dimenzionirati za kapacitet od najmanje 3 kišna dana.

Kako je riječ o kompleksnim projektima, kvaliteta njihovog postavljanja izuzetno je važna i za sigurnost i za ispravan rad sustava, napominju u Fondu. Upravo zato se, navode, uz opremu i projektiranje sufinancira i provedba stručnog nadzora i to s do 40%, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji.

Dodajmo kako su smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne mjere, koje su potrebne da bi se smanjila energetska ovisnost Unije i emisije stakleničkih plinova. Kako je navedeno u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća iz svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, one su odgovorne za 40 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a kako se sektor zgradarstva širi neumitno se povećava potrošnja energije.

U lipnju 2021. godine Europski parlament je usvojio zakon o klimi koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine.

U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići te ambicioznije ciljeve do 2030. godine. Osim na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine, države članice se potiče i na povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na 40 posto.