ŠKOLA AMBASADOR EP-a

Dosta ljudi nije svjesno koliko je očuvanje okoliša bitno, kažu učenice splitske Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju


 
 Sasa Buric/Cropix

Uz digitalnu transformaciju, prioritet Europske unije je i zelena tranzicija. Zanimalo nas je što o tome misle učenici koji su se u svom srednjoškolskom obrazovanju angažirali u programu Škole ambasadora Europskog parlamenta, a jedna od škola koje imaju taj status je i Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita.

Iz godine u godinu pod mentorstvom profesorice Marijele Gulin učenici provode cijeli niz aktivnosti u sklopu ovog projekta kojemu je cilj povećati informiranost mladih o europskoj parlamentarnoj demokraciji, ulozi Europskog parlamenta te europskim vrijednostima i pravima koja imaju kao građani EU-a.

U protekloj, upravo završenoj školskoj godini, u projektu je sudjelovalo 18 učenika drugih i trećih razreda ove srednje škole. U društvu svoje mentorice prof. Gulin, na naša pitanja odgovarale su učenice trećih razreda Maja Glibota, Filomena Ercegović, Antonia Matijašević i Marita Batalić, te učenice drugih razreda Karmen Penga, Lara Kušeta, Ena Kljaković Šantić, Jelena Juginović i Paula Drpić.

Objavili smo njihove odgovore na pitanja kojima je ključna riječ digitalno, počevši od online nastave do primjene novih tehnologija i izgradnje digitalne budućnosti, kao i razmišljanja o programu Škole ambasadora koji im je, kako su istakle, donio novu perspektivu, te kroz koji su osvijestile i vlastiti utjecaj na okolinu i društvo. U ovom nastavku donosimo što kažu o zelenoj tranziciji.

U odgovorima učenice su se nadopunjavale, a u prvi plan su istakle borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu okoliša.

- Tema klimatskih promjena je nešto što je meni jako zanimljivo, već dugo istražujem o tome i pokušavam se brinuti o okolišu što je više moguće i mislim da je potrebno više govoriti o problemima u očuvanju okoliša i provoditi veće mjere očuvanja okoliša. Pozitivno je što se tema klimatskih promjena i okoliša već jedan duži niz godina sve više spominje u medijima. To je jedna od najbitnijih stavki za budućnost, a čini mi se kako većina ljudi toga još nije svjesna ili su toliko sebični da ih nije briga što će ostaviti za sobom narednim generacijama. Trebalo bi stavljati malo veći pritisak na takve pojedince/grupe i poticati ih da počnu sagledavati širu sliku svijeta, malo dalje od osobnih potreba – sažela je Jelena razmišljanja.

Pitali smo ih i što one čine i kako građani općenito mogu doprinijeti očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Maja i Filomena istaknule su kako je najprije potrebno istražiti i educirati se o temi, jer na taj način možemo sagledati ozbiljnost problema kao što je očuvanje okoliša ili klimatske promjene.

- Učenici naše škole su u sklopu ovog programa na primjer sadili stabla ispred škole, čistili okoliš, pružena nam je bila prilika više puta volontirati na različite načine. U našoj školi neki smjerovi imaju obavezne predmete poput ekologije i održive proizvodnje i razvoja u kojima se uči o načinima održavanja okoliša i prevencije velikih ekoloških katastrofa, osim što učimo teoretski dio dosta toga možemo primijeniti u svom životu – kazala je Marita.

Kao savjet građanima koji po prvi put čuju za takvo što, učenice preporučuju, da malo više istražuju o tome, bezbroj je malih stvari koje u svojoj svakodnevnici možemo promijeniti, a ta mala promjena će kasnije imati velik učinak na poboljšanje našeg okoliša.

- Uvijek je najlakše započeti od najjednostavnijih stvari poput prelaska na ekološki prihvatljive vrećice, umjesto dvije - tri plastične boce koje će se „povlačiti“ po vašem ruksaku/torbi bilo bi bolje investirati u jednu staklenu koja će trajati puno više vremena, za one malo odvažnije preporučila bih razvrstavanje otpada. Možda se to sve sada čini preteško i zahtjevno, to je zapravo nešto što će vam jako brzo ući u naviku, tim malim promjenama ne samo da ćete sebi učiniti život zdravijim i boljim već time omogućujete normalan život generacijama koje dolaze iza nas – naglasila je Maja.

Mislite li da se o tome dovoljno govori u javnosti i da su ljudi svjesni koliko je danas važno čuvati okoliš, bilo je jedno od pitanja.

- Jako je važno govoriti o ovim temama u medijima, no kao i uvijek djela su važnija od riječi. Dosta ljudi nije svjesno koliko je očuvanje okoliša bitno, a to se najviše može pridodati manjku edukacije. Kao što svi već znamo u većini hrvatskih gradova su postavljeni kontejneri za reciklažu, no ono čega nismo svjesni je da dobar dio ljudi zapravo ne zna što se baca u kontejnere za papir, plastiku ili staklo jer nisu imali nikoga tko će im objasniti – istaknule su Antonia i Maja.

Učenice su kazale i kako se Hrvatska od nedavno počela puno više uključivati u teme i projekte vezane uz očuvanje okoliša (pogotovo sada prije izbora), ali općenito se ne govori onoliko koliko bi se trebalo.

- Ljudi nisu svjesni koliko je danas važno čuvati okoliš, dosta ljudi i dalje misli kako je to problem s kojim će se neko nakon njih ili neko drugi nositi, takav stav je u potpunosti pogrešan jer činjenica je ta da je sada krajnje vrijeme da se osvijestimo i započnemo brinuti o okolišu jer ako mi nećemo tko hoće? - istaknule su.

U odgovoru na pitanje o energetskoj učinkovitosti, Antonia smatra kako je energetska učinkovitost jako bitna te da je Hrvatska, iako ne iskorištava svoje potencijale u mjeri u kojoj bi mogla, krenula u dobrom smjeru.
-Kao primjer ću uzeti ono što je meni najbliže, a to je izgradnje solarne elektrane na Visu koja će napajati cijeli otok – kazala je.

Jednostavno rečeno, energetska učinkovitost je uporaba manjih količina energije za obavljanje jednakih poslova i jedan je od važnijih koraka koje bi trebali poduzeti kako bi smo ostvarili sve ciljeve održivog razvoja, navode učenice.

- Prelaskom na ovakav način života doprinijelo bi se smanjenju uništavanja ozonskog omotača zato što bi se ispuštalo manje štetnih plinova. Manje-više sva kućanstva bi trebala koristiti uređaje višeg razreda energetske učinkovitosti, međutim takvi uređaji se skuplji i nažalost nisu svima cjenovno prihvatljivi. Država bi nekakvim subvencijama trebala poticati građane na kupovinu takvih uređaja – istaknule su Antonia i Maja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 06:59