Do 27. veljače otvoreno je savjetovanje s javnošću o Prijedlogu Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Uvodno je istaknuto kako je Vlada Republike Hrvatske na 45. sjednici održanoj 25. veljače 2021. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine koju na Vladin prijedlog donosi Hrvatski sabor.

Za izradu strategije zaduženo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te je ministar 18. ožujka 2021. godine, donio Odluku o osnivanju stručne radne skupine čiji je i predsjednik. Zadatak skupine, kako je pojašnjeno, bio je pripremiti sve analitičke podloge, temeljene na Nacionalnoj razvojnoj strategiji te Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, i nacrt dokumenta koji će, nakon javne rasprave i uključivanja svih relevantnih dionika, omogućiti razvoj strateških ciljeva vezanih uz gospodarstvo zasnovano na vodiku. Na osnovu brojnih aktivnosti vezanih uz dijalog sa svim zainteresiranim dionicima i aktivnosti Stručne radne skupine, Vlada Republike Hrvatske je pripremila konačni prijedlog Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine, navedeno je u uvodu.

- Vodik je, kao nosilac energije, već dulje vrijeme predmet rasprava i sastavni dio planova zemalja Europske unije, ali i šire. S ciljem prilagodbe klimatskim promjenama donesen je Europski zeleni plan kojim je postavljen cilj da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Donošenjem Europskog zelenog plana, EU je povećala svoje ambicije za smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) te je prvotni cilj za 2030. godinu podigla na minus 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Smanjenjem emisija CO2 nastoji se održati temperatura ispod 2 ℃ (a ciljano i na 1,5 ℃ ) u odnosu na prosječnu temperaturu predindustrijske razine – istaknuto je.

Navedeno je i kako je Europska komisija u srpnju 2020. godine predstavila dva strateška dokumenta: Strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu u kojoj je vodik istaknut kao jedna od ključnih poluga za uspješnu energetsku tranziciju i Strategiju EU za integraciju energetskog sustava.

U EU strategiji za vodik navedene su jasne smjernice za suradnju s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, industrijom, znanstvenim institucijama i civilnim društvom kroz Europski savez za čisti vodik koji je zadužen za razvoj programa ulaganja i niz konkretnih projekata s ciljem primjene vodikove tehnologije. Strategija za integraciju energetskog sustava opisuje kako će trenutni okviri EU politika doprinijeti ostvarenju klimatski neutralnog integriranog energetskog sustava s visokim udjelom obnovljivih izvora energije (OIE).

Obje spomenute EU strategije, navedeno je, doprinose postizanju ciljeva UN-ovog Programa održivoga razvoja do 2030. i ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Prema EU strategiji za vodik, u prvom razdoblju od 2020. do 2024. godine, strateški cilj je omogućiti instaliranje od najmanje 6 GW elektrolizatora s proizvodnjom do milijun tona obnovljivog vodika (današnji kapacitet instaliranih elektrolizatora u EU je oko 1 GW).

Nadalje je pojašnjeno kako će Europski savez za čisti vodik izraditi jasne smjernice za potrebna ulaganja osiguravanjem financijskih sredstava iz Europskog plana za oporavak.

Također istaknuto je kako bi u drugoj fazi, u razdoblju od 2025. do 2030. godine, vodik trebao postati sastavni dio integriranog energetskog sustava uz strateški cilj instalacije elektrolizatora kapaciteta najmanje 40 GW za proizvodnju do 10 milijuna tona obnovljivog vodika. U ovoj fazi očekuje se postupna regulacija cijene obnovljivog vodika do mjere da postane cjenovno konkurentan drugim oblicima proizvodnje vodika.

Obnovljivi vodik, kako je naglašeno, igrat će značajnu ulogu u uravnoteženju elektroenergetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije pružajući potrebnu fleksibilnost. Također, vodik će se koristiti u prometu, kao i za svakodnevnu ili sezonsku pohranu povećavajući na taj način sigurnost opskrbe u srednjoročnom razdoblju.

U trećoj fazi, u razdoblju od 2031. do 2050. godine, planiran je širi razmjer primjene tehnologije obnovljivog vodika u različitim sektorima.

U Prijedlogu je istaknuto i kako Republika Hrvatska posljednjih godina ulaže značajne napore u dekarbonizaciju energetskog sektora i gospodarstva. U skladu s tim, potiče se razvoj proizvodnje energije iz OIE, kao i povećanje energetske učinkovitosti u industriji i kućanstvu.

Hrvatski cilj je da do 2030. godine 36,6 posto električne energije u bruto neposrednoj potrošnji bude iz obnovljivih izvora. U taj postotak ulazi i povećanje OIE u sektorima prometa te grijanja i hlađenja. Također, sukladno Integriranom energetskom i klimatskom planu, postavljeni su i ciljevi za smanjenje emisije CO2 do 2030. godine (-7 posto u ne-ETS sektoru i -43 posto u ETS sektoru), kao i za energetsku učinkovitost.

Navedeno je i kako je sa svrhom postizanja zadanih ciljeva iz Nacionalnog energetskog i klimatskog plana do 2030. godine vezanih uz smanjenje emisija CO2, povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te povećanje energetske učinkovitosti, potrebna uspostava jače i učinkovitije elektroenergetske infrastrukture (na prijenosnoj i distribucijskoj razini) koja će omogućiti prihvat nove količine energije iz OIE i omogućiti stabilnost sustava.

Također, neophodno je, uz dovoljne količine biogoriva na tržištu, potaknuti i elektrifikaciju prometa (korištenjem električne energije i obnovljivog vodika). Strategija stoga određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane (skladištenja), transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, kao i mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme (poput elektrolizatorskih svežnjeva i svežnjeva gorivnih članaka, mjerne i upravljačke opreme, osjetnika, i dr.), čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija, naglašeno je u uvodu Nacrtu Prijedloga Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine.

U ovom materijalu navedeno je i da godišnja potrošnja ukupne energije u HR iznosi oko 100 TW h. Od toga približno 50 posto otpada na uvoz energije dok 35 posto uvezene energije otpada na električnu energiju. Hrvatska prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) planira priključiti 1500 MW novih izvora električne energije iz OIE u energetski sustav do kraja 2024. godine. Također, sukladno energetskoj strategiji HR, planira oko 2500 MW instalirane snage izgraditi do 2030. godine, a sve s ciljem osiguravanja proizvodnje čiste energije koja bi trebala zadovoljiti vlastite potrebe.

Očekuje se da će proizvodnja vodika u Hrvatskoj biti bazirana na istraživanju, razvoju i primjeni svih mogućnosti proizvodnje niskougljičnog vodika u postojećim industrijskim središtima koji predstavljaju buduće centre potražnje za njim.

Zaključno je navedeno kako je za ostvarivanje i provedbu procesa dekarbonizacije u Hrvatskoj potrebna uspostava gospodarstva zasnovanog na vodiku. Istovremeno, mogućnosti koje proizlaze iz gospodarstva zasnovanog na vodiku predstavljaju dodatni poticaj tranziciji sadašnjeg gospodarstva u zeleno i napredno gospodarstvo koje će temelj postaviti na razvoju čistih tehnologija te otvoriti nove prilike.

Spomenimo kako u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za vodik, Parlament naglašava da je nužno održavati i dodatno učvrstiti tehnološko vodstvo EU-a u području čistog vodika putem konkurentnog i održivog vodičnog gospodarstva, s integriranim tržištem vodika, te ističe potrebu za strategijom EU-a za vodik koja bi obuhvatila cijeli vrijednosni lanac vodika, uključujući sektore potražnje i ponude, te bi bila usklađena s nacionalnim naporima za osiguravanje izgradnje infrastrukture za proizvodnju dovoljne količine dodatne obnovljive električne energije za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora i za smanjenje troškova vodika iz obnovljivih izvora.

Parlament posebno primjećuje dodanu vrijednost domaće proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora u EU-u u pogledu razvoja i stavljanja na tržište inovativnih tehnologija za elektrolizu, te naglašava da vodično gospodarstvo mora biti usklađeno s Pariškim sporazumom, klimatskim i energetskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050., kružnim gospodarstvom, akcijskim planom za kritične sirovine te ciljevima održivog razvoja UN-a.

Nadalje, Parlament pozdravlja strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu koju je predložila Komisija, uključujući buduću reviziju Direktive o obnovljivoj energiji, kao i sve veći broj strategija i planova ulaganja za vodik u pojedinačnim državama članicama. Također naglašava da te strategije trebaju biti usklađene s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica te poziva na njihovu brzu i ambicioznu provedbu.

Ujedno smatra da bi Komisija te strategije trebala uzeti u obzir u budućim zakonodavnim prijedlozima, te potiče Komisiju da uskladi svoj pristup u pogledu vodika s novom industrijskom strategijom EU-a i da ga uključi u dosljednu industrijsku politiku, uzimajući u obzir činjenicu da strategija za vodik nije sama po sebi cilj, već bi je trebalo promatrati u kontekstu sveukupnih napora EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova i istodobno osiguravanje dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta i doprinosa konkurentnosti industrije EU-a.