Broj letećih insekata u Velikoj Britaniji se od 2004. godine smanjio za gotovo 60 posto, pokazalo je istraživanje tijekom kojeg su prebrojavani spljošteni kukci na registarskim tablicama automobila, piše Guardian. Znanstvenici koji su proveli istraživanje kažu da je pad ‘zastrašujuć‘, jer život na Zemlji ovisi o kukcima.

Rezultati analize tisuća vožnji građana u ljeto 2021. uspoređeni su s rezultatima iz 2004. Pad je bio najveći u Engleskoj, 65 posto, zatim u Walesu koji je zabilježio 55 posto manje kukaca i Škotskoj koja bilježi pad od 28 posto.

S obzirom da su dosad napravljena samo dva ovakva istraživanja, znanstvenici su rekli da je moguće da su te godine bile ili iznimno dobre ili iznimno loše za insekte, što potencijalno može iskriviti podatke, pa je zato važno ponavljati analizu svake godine kako bi se stvorila slika dugoročnog trenda. No, novi rezultati su u skladu s drugim procjenama o smanjenju broja insekata, uključujući analizu vjetrobranskih stakala automobila u ruralnoj Danskoj koje se provodilo svake godine od 1997. do 2017. i koja je pokazala pad broja kukaca od 80 posto.

Sudionici britanskog istraživanja koristili su aplikaciju Bugs Matter koja im je omogućila da bilježe svoja putovanja i broj buba zgnječenih na njihovim registracijskim tablicama. Sljedeće istraživanje trajat će od lipnja do kolovoza.

‘Ova važna studija sugerira da se broj letećih insekata smanjuje u prosjeku za 34 posto po desetljeću - to je zastrašujuće‘, rekao je Matt Shardlow iz Buglifea, koji je vodio istraživanje zajedno s Kent Wildlife Trustom (KWT). ‘Ne možemo više odgađati akciju. Zbog zdravlja i dobrobiti budućih generacija potreban je politički i društveni odgovor. Bitno je da sada zaustavimo opadanje biološke raznolikosti.‘

Paul Hadaway iz KWT-a kaže: ‘Rezultati bi nas sve trebali šokirati i zabrinuti. Primjećujemo pad broja insekata što odražava ogromne prijetnje i širi gubitak divljih životinja diljem zemlje. Sada nam je potrebna akcija u smislu da za sve naše divlje životinje osiguramo veća područja za njihova staništa i koridore što će omogućiti prirodi da se oporavi.‘

Insekti su ključni za održavanje zdravog okoliša jer recikliraju organske tvari, oprašuju biljke i suzbijaju štetnike. No znanstvenici koji stoje iza nedavnih studija zaključili su da je zamjetno ‘zastrašujuće‘ globalno pogoršanje koje ‘kida tapiseriju života‘. Globalna znanstvena recenzija iz 2019. godine kaže da vrlo rašireno smanjenje broja kukaca prijeti ‘katastrofalnim kolapsom prirodnih ekosustava‘.

Novo istraživanje analiziralo je gotovo 5.000 vožnji automobilima u 2021. i odredilo koliko je na svakom autu bilo spljoštenih kukaca, odnosno broj zabilježenih insekata po prijeđenom kilometru. Posebno kišni dani bili su isključeni jer je kiša možda isprala neke od insekata s tablica.

U istraživanju iz 2004., koje je proveo RSPB, samo 8 posto putovanja uopće nije rezultiralo kukcima na tablicama. No 2021. godine 40 posto putovanja nije zabilježilo niti jednu zgnječenu bubu. Daljnja analiza je odbacila mogućnost da su novija vozila aerodinamičnija i da je stoga na njima zabilježeno manje insekata.

Podaci prikupljeni istraživanjem ne objašnjavaju zašto je pad značajno manji u Škotskoj. No, Shardlow je rekao da su čimbenici za koje se zna da štete insektima, uključujući smanjivanje staništa, klimatske promjene, pesticide i svjetlosno onečišćenje, manje intenzivni u Škotskoj.

Osim što zahtijevaju akciju od vlade, iz Buglife kažu da bi ljudi mogli pomoći kukcima tako da prestanu koristiti pesticide, puštaju travu da duže raste i siju divlje cvijeće u vrtovima. Kad bi svaki vrt imao malu parcelu za kukce, to bi vjerojatno sveukupno činilo najveće staništa divljih životinja na svijetu, rekli su znanstvenici.

Kako bi promijenila trend njihovog opadanja i podržala politike vezane uz okoliš, poljoprivredu i zdravstvo na EU i nacionalnoj razini, Europska komisija predstavila je 2018. “Inicijativu EU-a za oprašivače”, prvu sveobuhvatnu inicijativu na razini EU-a koja se bavi divljim kukcima oprašivačima.

Tijekom glasanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju 2021. o novoj Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su zatražili hitnu reviziju te inicijative. Traže ambicioznije praćenje oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima. Složili su se s ciljevima Komisije za smanjenje upotrebe opasnijih i kemijskih pesticida za 50 posto.