PLASTIČNA IZNIMKA

Prva ispitivanja provedena kod danskog otoka Funen pokazala su se obećavajućim; lučke pliskavice koje love u tom području držale su se podalje od mreže opremljene perlama

Plastične perle preko kojih morske životinje mogu detektirati opasnost

 Mykola Lunov/Panthermedia/Profimedia

Obične plastične perle mogle bi spasiti živote tisućama pliskavica (porodica malih kitova zubana sa šest vrsta unutar četiri roda) , kao i drugih kitova koji se svake godine uhvate u ribarske mreže, kažu znanstvenici.

Pliskavice koriste eholokaciju ( sposobnost identificiranja okoline kroz emitiranje zvukova prema objektu i zatim analiziranje odjeka reflektiranih od objekata) kako bi pronašle svoj plijen, kao i za orijentaciju. Međutim, njihovi akustični signali ne mogu detektirati ribolovne mreže i kao rezultat toga često ostaju zarobljene.

Daniel Stepputtis, morski biolog s Thünen Instituta za ribarstvo Baltičkog mora u njemačkom Rostocku, kaže da će pliskavica primijetiti plovke, ali kada detektira primjerice dvije prepreke s nekoliko metara prostora između, pomisli kako može kroz njih proći.

Stepputtis i njegovi kolege osmislili su elegantan novi koncept kako bi mreže bile vidljive vodenim sisavcima pomoću eholokacije, tako da su u mreže ugradili perle od plastike Materijal ima približno istu gustoću kao voda, ali polimer stvara izvanredno jaku jeku, upozoravajući životinje da je nešto ispred njih.

Prva ispitivanja provedena kod danskog otoka Funen u zapadnom Baltiku, pokazala su se obećavajućim; lučke pliskavice koje love u tom području držale su se podalje od mreže opremljene plastičnim perlama. Istraživači su zabilježili akustične signale životinja, što bi trebalo dati bolji uvid u njihove točne reakcije.

Međutim, metoda može imati neka ograničenja. Znanstvenici su proveli još jednu seriju testova u Crnom moru. Pet pliskavica je ubijeno u standardnim mrežama i dvije u modificiranim mrežama koje su sadržavale plastične perle. Stepputtis sugerira da su upletene životinje možda spavale. Uspavane pliskavice nastavljaju plivati, ali samo povremeno uključuju svoj biosonarski radar.

Iz tog razloga, Stepputtis i kolege također koriste još jednu metodu; uređaj za zvučno upozorenje koji emitira sintetičke signale upozorenja pliskavicama. U pokusima na terenu, taj uređaj je smanjio prilov za gotovo 80%.

Stepputtis kaže da se ova dva koncepta mogli bez problema prilagoditi za sve vrste koje koriste eholokaciju, uključujući dupine u Amazoni. te dodaje kako je njihovom kombinacijom može spasiti tisuće životinja.

Svake godine milijuni dupina, kornjača i morskih ptica umiru u raznim vrstama ribolovnog alata.

Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Parlament ima odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom, a za usvajanje međunarodnih sporazuma o ribarstvu potrebna je suglasnost Europskog parlamenta. Osim toga, Parlament mora biti odmah i u potpunosti obaviješten o svakoj odluci koja se odnosi na privremenu primjenu ili suspenziju sporazuma. Europski parlament je više puta naglasio važnost međunarodnih sporazuma o ribarstvu za opskrbu Europske unije ribom, za regije EU-a koje najviše ovise o ribolovu i za zapošljavanje u tom sektoru. Bavio se i pitanjem usklađenosti tih sporazuma s drugim vanjskim politikama EU-a (okoliš i razvojna suradnja). Parlament podupire povlačenje plovila koja plove pod zastavama pogodnosti i osuđuje sve češće pribjegavanje privatnim sporazumima koji su izvan nadzora tijela EU-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:02