Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u petak je započela kampanju „Zločini protiv živih bića su zločini protiv života”. Glavni cilj kampanje je podići političku i društvenu svijest o ozbiljnosti kaznenih djela protiv divljih vrsta. Kako naglašavaju, kaznena djela poput ubijanja, trovanja, zarobljavanja i krijumčarenja ugrožavaju velik broj vrsta na globalnoj razini, a druga najveća izravna prijetnja divljim vrstama, nakon gubitka prirodnih staništa, je njihova neodrživa i nezakonita trgovina.

Iako najčešće slušamo o ubijanju i krijumčarenju dalekih i egzotičnih vrsta, ovi zločini se događaju i u Europi i ugrožavaju europsku bioraznolikost, poručuju iz WWF-a. Prstaci i kornjače su neke od glavnih europskih vrsta koje se krijumčare, medvjedi i vukovi su česte žrtve krivolova, dok velik broj ptica često stradava zbog trovanja i nezakonitog ubijanja.

-Iako su brojne vrste strogo zaštićene, nezakonite aktivnosti poput krijumčarenja i krivolova su i dalje prisutne. Izvještaj Birdlife Internationala pokazuje da na globalnoj razini 25 milijuna ptica godišnje strada tijekom migracije prema Europi. Trovanje i nezakonito ubijanje dovode mnoge vrste do ruba istrebljenja. Među njima je i suri orao, strogo zaštićena vrsta čija se populacija u Hrvatskoj procjenjuje na samo 20-30 parova - ističe Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije pozivajući se na izvještaj udruge BIOM.

Evo još nekih podataka koji ukazuju na razmjere problema, a koje je objavio WWF. Prema izvještaju krovne svjetske organizacije za proučavanje ptica Birdlife iz 2017. godine, u Europi se godišnje ubije milijun ptica. Europol procjenjuje da se iz Europske unije u Kinu godišnje prokrijumčari 100 tona europske jegulje. Samo u 2017. godini je putem instrumenta EU-TWIX prijavljeno 5.644 kaznenih djela koja se tiču ugrožavanja zaštićenih životinjskih vrsta. EU-TWIX predstavlja elektronsku bazu podataka Europske unije za borbu protiv ilegalne trgovine divljim životinjama.

Ovom kampanjom WWF, kako je istaknuto, želi povećati znanje i razumijevanje o negativnom utjecaju koji zločini protiv divljih vrsta imaju na ljude, bioraznolikost i općenito planet.

Prema izvještaju UNEP-a i INTERPOL-a, kaznena djela protiv okoliša i prirode nas globalno koštaju oko 258 milijardi dolara godišnje i često se povezuju s ostalim ozbiljnim zločinima, poput prijevare, utaje poreze i korupcije. Stvaran utjecaj i učestalost tih djela se podcjenjuje, a zločini tog tipa se najčešće ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, poručuju informirajući o početku kampanje.

-Zločini protiv divljih vrsta se u Hrvatskoj premalo osuđuju, često ostaju neriješeni i bez posljedica za počinitelje. Zbog toga radimo na povećanju kapaciteta nadležnih institucija, njihovom osnaživanju i udruživanju te edukaciji stručnjaka i društva. Vjerujemo da će se tako povećati broj prijavljenih, procesuiranih i osuđenih kaznenih djela te obeshrabriti njihovo počinjenje - istaknula je Malić-Limari.

Kampanja je dio WWF-ovog LIFE SWIPE projekta i kako su pojasnili dolazi u trenutku provedbe neophodne revizije Prava EU-a o kaznenim djelima protiv okoliša te Akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom. Suradnjom institucija, nevladinog sektora i građana zločini protiv divljih vrsta, protiv živih bića, mogu se zaustaviti.

Kampanja WWF-a

Wwf

Projektom „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi” (LIFE SwiPE) želi se obeshrabriti i u konačnici smanjiti kaznena djela protiv divljih vrsta, kroz bolju provedbu propisa EU-a o zaštiti okoliša i veći broj uspješno procesuiranih kaznenih djela, pomažući na taj način oporavak ugrožene europske bioraznolikosti i zdravlja ekosustava.

Taj projekt financijski podržava europski program LIFE a provode ga WWF, Flora & Fauna International, Mreža za praćenje trgovine divljim vrstama TRAFFIC, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Pravosudna akademija Republike Hrvatske, u 11 zemalja: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Španjolska i Ukrajina.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 24. studenoga 2016. o Akcijskom planu EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom istaknuta je potreba za koordiniranim djelovanjem u cilju suzbijanja uzroka nezakonite trgovine divljom faunom i florom, učinkovite provedbe i primjene postojećih pravila te jačanja globalne suradnje matičnih, tranzitnih i ciljnih zemalja.

Parlament poziva Komisiju, države članice, Europsku službu za vanjsko djelovanje i agencije EU-a Europol i Eurojust da prime na znanje da su kaznena djela u području divlje faune i flore ozbiljna prijetnja u porastu te da ih hitno rješavaju na političkoj razini; ističe potrebu za sveobuhvatnim i koordiniranim pristupima u svim područjima politika, uključujući trgovinu, razvoj, vanjske poslove, promet i turizam te pravosuđe i unutarnje poslove.

Također ističe da zaštita divlje flore i faune mora biti ključan element strategije EU-a za globalno smanjenje siromaštva i poziva da se mjere kojima bi se lokalnim zajednicama omogućile izravne koristi od sudjelovanja u zaštiti divljih flore i faune obuhvate raznim sporazumima o suradnji o kojima se pregovara s trećim zemljama.