Poznati novinar i osječki glazbenik odvažio se na veliki korak: ‘Promjena kreće od nas samih!‘

Plastični predmeti za jednokratnu upotrebu, kakve su pretežno i plastične vrećice, gorući su problem zaštite okoliša. Plastične vrećice su zbog svojih karakteristika, kao što su niska cijena, mala težina i velika čvrstoća, vrlo popularne i svi ih više – manje koristimo u različite svrhe. Međutim, koliko nas prilikom kupnje razmisli o tome koliko će toj vrećici, kad završi na odlagalištu, trebati da se razgradi?

Podaci pokazuju kako se u Hrvatskoj godišnje potroši oko 3.000 tona plastičnih vrećica, što znači da svatko od nas koristi oko 1.000 plastičnih vrećica, i to svaku od njih prosječno svega 12 minuta prije nego je odbacimo. Ako pogledamo globalno, prema izvješću Programa za okoliš UN-a u svijetu se svake minute koristi 10 milijuna plastičnih vrećica, odnosno 5.600 milijardi na godišnjoj razini. Kada bismo ih spojili, vrećicama bismo mogli omotati Zemlju sedam puta svakih sat vremena. No, poput većine plastičnog otpada, plastične vrećice jedva da se recikliraju.

Promo

Problem plastike postaje još veći kada znamo da se oko 40 posto plastike koju proizvedemo pretvara u predmete za jednokratnu upotrebu. Svima njima potrebno je više godina da se razgrade, a pri tom procesu se stvara mikroplastika, otrovne mikroskopske čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično - hranu i vodu. Prema nekim procjenama, u morima će do 2050. godine biti više mikroplastike nego riba.

Iako je recikliranje dobar način za smanjenje količine otpada na odlagalištima, kod plastike to baš i nije tako. Osim što se sva plastika, pogotovo ona jednokratna, ne može reciklirati, prilikom postupka troše se značajne količine energije i drugih resursa, čime taj postupak postaje neisplativ. Zato je jedini ispravan put smanjiti količinu plastike koju svakodnevno koristimo, što znači plastične predmete za jednokratnu upotrebu, poput vrećica i pribora za jelo, zamijeniti predmetima koje se mogu višekratno koristiti.

Mi u Osijeku znamo kako odgovorno i učinkovito gospodariti otpadom i zato je Čist grad – naš ponOS.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Grada Osijeka.