STREAMING ŠAMPIONI

Oliver Dragojević vlada Deezerom, svaki dan njegove pjesme poslušaju se 24 tisuća puta

Provjerene zvijezde imaju velike kataloge pjesma koji su stvarani desetljećima i slušaju se često, svugdje i u svakoj prilici
Oliver Dragojević
 Tom Dubravec/CROPIX

Oliver Dragojević najstreamaniji je izvođač na Deezeru u prvoj polovici 2020. godine. Pjesme kozmičkog Dalmatinca od siječnja do lipnja ove godine putem Deezera - web usluge za streaming glazbenih sadržaja koja korisnicima dopušta slušanje glazbe online ili offline te stvaranje i dijeljenje liste pjesama - na području Hrvatske preslušane su 908.776 puta. Oliver je na prvom mjestu i na top listi Deezera domaće glazbe i u ostatku svijeta, gdje su njegove skladbe u prvoj polovici tekuće godine streamane 3,437.899 puta.

Taj se “oliverovski” trend nastavio i u srpnju. Oliver je u Hrvatskoj u tom mjesecu streaman 208.658 puta, a u inozemstvu 485.916 puta.

Prema podacima kojima raspolaže Hrvatska diskografska udruga, a koji se odnose na izvođače i izdanja koja su objavile najveće domaće diskografske kuće okupljene u Hrvatsku diskografsku udrugu, na top listi najstreamanijih domaćih izvođača u Hrvatskoj nakon Olivera u prvoj polovici 2020. godine slijedi Gibonni s 301.205 streamanja, potom Magazin (261.726), Đorđe Balašević (253.354), Prljavo kazalište (217.856), Daleka obala (213.340), Dino Merlin (205.549), Parni valjak (195.544), Severina (191.848) te Doris Dragović (187.744).

Na top listi streamanja domaćih izvođača u ostatku svijeta na drugom je mjestu, nakon neprikosnovenog Olivera, Dino Merlin (1,882.646), zatim Severina (1,310.496), Magazin (1,047.860), Parni valjak (979.157), Zdravko Čolić (907.845), Bijelo dugme (884.141), Crvena jabuka (808.508), Prljavo kazalište (797.562), a ljestvicu deset najvećih tu zatvara Gibonni (734.020).

image
Severina
Marko Todorov/CROPIX

U srpnju top listu najstreamanijih domaćih izvođača u Hrvatskoj predvodi Oliver, a slijede Gibonni, Magazin, Daleka obala, Đorđe Balašević, Dino Merlin, Severina, Prljavo kazalište, Doris Dragović i TBF. Na ljestvici streamanja domaće glazbe u inozemstvu u srpnju nakon Olivera slijede Dino Merlin, Đorđe Balašević, Magazin, Severina, Toše Proeski, Crvena jabuka, Parni valjak, Zdravko Čolić i Bijelo dugme.

Zbog čega na Deezeru najviše streaminga imaju “stare”, provjerene zvijezde, pitamo Želimira Babogredca, predsjednika Hrvatske diskografske udruge i direktora diskografske kuće Croatia Records.

Bogati katalozi

- Rekao bih da je to očekivano. Posebno na teritorijima poput našeg gdje je korištenje streaminga još uvijek u povojima. Provjerene zvijezde imaju velike kataloge pjesma koji su stvarani desetljećima i slušaju se često, svugdje i u svakoj prilici. Pjesme tih izvođača dio su naše glazbene povijesti, ali i pop identiteta, i kad ih skupite zajedno na jednom mjestu, ima ih velik broj. Ovo su podaci koji obuhvaćaju sve što je dostupno pa je logično da oni koji iza sebe imaju desetke albuma i standard su glazbene scene u svakodnevnom životu zbirno imaju najveći broj streamanja. Situacija na ovim top listama sigurno bi bila drugačija kada bismo uzeli u obzir pojedinačne najstreamanije singlove. Tada bi vjerojatno veliki hitovi Mije Dimšić ili Petra Graše bili pozicionirani puno više - kaže Babogredac.

No, ima tu još zanimljivosti. Na primjer, na Deezeru su Magazin i Daleka obala među najstreamanijim izvođačima premda ih u pravilu nema na aktualnim top listama. Također, velika je razlika u imenima izvođača na polugodišnjoj top listi Deezera i polugodišnjoj ljestvici HR Top 40, koju od siječnja do lipnja 2020. predvodi grupa Pavel, a slijede Marko Kutlić, Vatra, Igor Delač, Franka... Zašto se HR Top 40 baš nimalo ne poklapa s top listom Deezera?

image
Zlatan Stipišić Gibonni
Luka Gerlanc/CROPIX

- Priča o razlikama između rezultata streaminga pjesama i njihove radijske zastupljenosti dio je šire rasprave kojom se bave predstavnici industrije na velikim svjetskim tržištima. Billboard je prošle godine donio veliku analizu u kojoj je primijetio da je, za današnje prilike, radijski selektor skloniji ‘konzervativnom odabiru pjesama s prioritetnom rotacijom’ od publike koja na servisima samostalno odabire glazbu. Posebno u slučajevima kada je radio strukturiran, odnosno modeliran - dakle, formatiran - žanrovski. S druge strane, streaming servisi su glazbena samoposluga sa 60 milijuna pjesama i publikom koja eklektički pristupa glazbi. No, i u ovom slučaju vrijedi istaknuti da je HR Top 40 lista pojedinačnih pjesama, a podaci s Deezera odnose se na ukupne kataloge izvođača - ističe Babogredac, koji poput svih diskografa nestrpljivo čeka rezultate koje će za koji tjedan plasirati Spotify.

Što predviđa, hoće li se ti podaci razlikovati od onih s Deezera?

- Kad gledamo ukupne kataloge, mislim da će rezultati biti slični. S vremenom će se to sigurno mijenjati, a ovisit će o broju korisnika Spotifyja, strukturi publike koja je prva prihvatila Spotify i brzini promjena navika u pristupu glazbi koju volimo. U Velikoj Britaniji Spotify je već nekoliko godina za glazbu novih generacija važniji od YouTubea, a ove godine pojavili su se podaci koji govore da starije generacije imaju sve veći udio u ukupnom broju pretplata na servis - kaže Babogredac.

Skandinavci vode

- Prema službenim podacima Svjetske diskografske organizacije (IFPI), u 2019. godini prihodi od streaminga iznosili su 56,1 posto ukupnih prihoda snimljene glazbe. Najveći prihodi u ovom pogledu dolaze od plaćenog streaminga, tj. pretplatničkih računa čiji je prihod u odnosu samo na prošlu godinu (2019./2018.) narastao za 24,1 posto. Svi streaming servisi na svijetu (kojih je preko 230) imaju ukupno 341 milijun pretplatnika u 2019.

image
Dino Merlin
Luka Gerlanc/CROPIX

Samo Spotify kao najveći digitalni glazbeni streaming servis ima preko 138 milijuna pretplatnika diljem svijeta. Najviše pretplatnika na streaming servise može se naći u zemljama kao što su Švedska, Norveška i Danska, gdje više od 35 posto populacije ima premium račune (plaćene pretplatničke račune) za neometano slušanje na streaming servisima - kaže nam Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava, od koje doznajemo da su se na svjetskoj razini najviše streamali Post Malone, Billie Eilish i Ariana Grande.

- U Hrvatskoj je u 2019. u odnosu na 2018. ostvaren porast u korištenju glazbenog streaminga za 42,7 posto. Odnedavno su na našem tržištu, osim Deezera, dostupni i YouTube Music, Apple Music i dugo očekivani Spotify. Službenu top listu streaminga u Hrvatskoj Spotify još nije objavio jer im politika nalaže te podatke objavljivati nakon otprilike 90 dana od dolaska na neko tržište - objašnjava Maja Vidmar Klarić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:03