Prvo natjecanje u obalnom veslanju na svjetskoj razini održano je još 2006. godine, domaćin je bio britanski Guernsey, a od 2007. ih Svjetska veslačka federacija organizira kao službena svjetska prvenstva. Do sada je održano 15 SP-a i to u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Turskoj, Švedskoj, Peruu, Hong Kongu, Monacu, Australiji i Portugalu.
Prije četiri godine je organizirano i prvo Svjetsko prvenstvo u tzv. beach sprint veslanju, kraćoj i atraktivnijoj inačici obalnog veslanja, a po svemu sudeći ovaj će sport biti i dio Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028. I to u tri discipline - muškom i ženskom samcu i dvojcu miks. Spominjala se mogućnost da obalno veslanje uđe u olimpijski program već u Parizu iduće godine, to se nije ostvarilo, ali LA se u veslačkim krugovima spominje kao sigurna stvar.
Iznenađenje za sve
Gdje je tu Hrvatska? Do ove godine praktički nigdje, barem ne kao Hrvatska jer bilo je hrvatskih veslača koji su nastupali na SP-ima u obalnom veslanju. Igor Boraska, proslavljeni veslač iz “klasičnog” veslanja, skupio je čak osam nastupa na ovim SP-ima s različitim partnerima, jedan od njih je bio primjerice Nickol Udovičić, ali to su bili nastupi u vlastitim aranžmanima. Upravo je Boraska vrlo često naglašavao kako Hrvatska propušta veliku priliku ozbiljnije se uključiti u sport koji će jednog dana postati olimpijski, ali nije bilo sluha za obalno veslanje u Hrvatskom veslačkom savezu i sve se praktički svodilo na entuzijazam pojedinih ljudi.
Ove godine su se napokon “probudili” i u HVS-u, Hrvatska je na 3. Mediteranske igre na pijesku u grčki Heraklion od 9. do 16. rujna poslala i šesteročlanu reprezentaciju u sprint veslanju, a ta se reprezentacija kući kratila s tri medalje - srebrom i dvije bronce. Usput, Hrvatsku je u Heraklionu u 10 sportova predstavljalo 30 sportaša i 28 sportašica, a osvojeno je ukupno 11 medalja. Ukupno je na ovim Mediteranskim igrama na pijesku sudjelovalo oko 1500 sportaša i sportašica iz 26 država iz sredozemnog okruženja.
Hrvatsko sprint veslanje bilo je iznenađenje za sve, od zemalja koje su iznimno jake i u tom sportu poput Španjolske ili Italije, do HOO-a, ali čak i samih naših veslača jer zapravo nisu znali koliko su dobri u tome što rade. I sad je pred njima Svjetsko prvenstvo...
Talijanski grad Barletta od 29. rujna do 1. listopada domaćin je SP-a u sprint obalnom veslanju, a odmah potom, od 6. do 8. listopada, SP-a u obalnom veslanju. Hrvatsku će u sprint veslanju predstavljati šest natjecatelja, tri veslačice i tri veslača, koji su bili i u Heraklionu, s kakvim ambicijama?
- Teško pitanje s obzirom na to da je to u Hrvatskoj totalno novi sport, a na Mediteranu i po svijetu se posljednjih 5 do 10 godina uveliko razvio. Mi smo s odličnim rezultatima na Mediteranskim igrama na pijesku iznenadili i sami sebe i nakon toga smo se dogovorili da ćemo za nagradu tih šest veslača odvesti na Svjetsko prvenstvo - kaže dr. Dean Girotto, osnivač i predsjednik VK Glagoljaš iz Omišlja, kluba koji je najdalje otišao po pitanju obalnog veslanja u Hrvatskoj.
Dean Girotto, inače poznati neurokirurg, jedan je od spomenutih entuzijasta zahvaljujući kojima ipak imamo što pokazati i u ovom sportu iako smo se posljednjih godina na nacionalnoj razini ponašali kao da obalno veslanje ne postoji.
- Svjetsko prvenstvo je izrazito jako, a kako će tri discipline vrlo vjerojatno ući u olimpijski program zainteresiranost u svijetu je sve veća i veća i prema prijavama ovo je najjače Svjetsko prvenstvo unutar posljednjih nekoliko godina.
Rekordno Svjetsko prvenstvo
Svjetska veslačka federacija se pohvalila kako je ovo SP rekordno, nastupit će 187 posada iz 39 zemalja u beach sprint veslanju.
- Malo smo i mi stali kad smo vidjeli prijave jer je među njima i puno osvajača medalja u klasičnom veslanju, ima i onih koji su na nedavnom SP u Beogradu izborili nastup na Igrama u Parizu. Sad smo u bubnju sa svima i vjerujemo da ćemo biti kompetitivni s dijelom ekipa iako ima i onih koji su na daleko višoj razini s obzirom na ulaganje u taj sport. Možda uspijemo i iznenaditi, kao što smo to napravili na Mediteranskim igrama na pijesku gdje smo iznenadili i Francuze i Španjolce, ponekad i Talijane, a to su zemlje koje su među najboljih deset u tom sportu.
Hrvatska će nastupiti u četiri discipline, muškom i ženskom samcu, mješovitom dvojcu i mješovitom četvercu.
- S obzirom na to da imamo ekipu koja je kombinacija mladosti i iskustva vjerujemo da možemo to dobro odraditi. Nećemo biti ni “fenjeraši”, nećemo biti na vrhu, ali želimo pokazati da se taj sport polako razvija i u Hrvatskoj. Nažalost, jako teško, sporo s obzirom na to da ima i jako malo čamaca za ovu vrstu veslanja u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo se kroz koju godinu pokazati vrlo korektni i kompetitivni s najboljima.
Dean Girotto je dobio ulogu trenera/izbornika ove reprezentacije s obzirom na to da je praktički najdublje u ovom sportu, a VK Glagoljaš je postao je i svojevrsna baza za obalno veslanje u Hrvatskoj, a uz njega je tu kao direktor reprezentacije Andrej Smilović. Uloge su naravno volonterske.
- Obalnim veslanjem se bavim već 10-tak godina. Čamce koje sam tada kupio koristili smo i za školu veslanja i nešto za natjecanja. Primjerice, moj sin je prošle godine s Igorom Boraskom nastupio na prvom Europskom prvenstvu u sprint veslanju u španjolskom San Sebastianu i bili su u finalu. Natjecali su se i neki drugi veslači prijašnjih godina i pokušavamo probiti obalno veslanje u Hrvatskoj. Sad smo prvi put dobili zeleno svjetlo od Hrvatskog veslačkog saveza i izbornika da probamo nešto napraviti u obalnom veslanju, pozvali smo veslače, napravili šest-sedam vikend kampova od lipnja do sada, dobro smo radili i uspjeli smo isfiltrirati ovih šest veslača i veslačica koji su bili u Heraklionu i koji sad idu na SP. Mislim da smo napravili dobar posao.
Nastup u Heraklionu to potvrđuje iako je to zapravo tek prvi pravi korak Hrvatske u ovom sportu. Kad ne bismo živjeli u Hrvatskoj onda bi bilo čudno zašto nismo do sada jače iskoristili priliku koju nam pruža naša obala i već se bolje pozicionirali u obalnom veslanju, ali kako živimo u Hrvatskoj...
- To je idealan sport za Mediteran, za morske klubove. Omišalj smo izabrali kao centar za obuku jer imamo svoje klupske čamce, imamo sad i neke čamce od Saveza, radimo, trudimo se i vjerujemo da će to s vremenom uroditi plodom. Nakon SP-a ćemo nastupiti i na Otvorenom prvenstvu Slovenije na kojem su već ranije nastupali neki veslači, sad ćemo ići masovnije, a dva ili tri tjedna nakon toga bismo napravili i prvo Prvenstvo Hrvatske u beach sprint veslanju u Omišlju da pokažemo da i to možemo i da krenemo u neke nove vode.
Dosta ozljeda, modrica...
Što nedostaje da bi se obalno veslanje počelo jače razvijati?
- Prostor imamo, mora imamo, ima i zainteresiranih veslača, pogotovo mlađih kojima je to “cool”, kako kažu, a nedostaje čamaca i dobra prezentacija kako bi se pokazalo široj javnosti da je to sport budućnosti. Probat ćemo napraviti neki dogovor sa Savezom, organizirati neku javnu nabavu, kupiti više čamaca, ali ne znam hoćemo li uspjeti jer nema ni puno podrške za to od trenera iz klasičnog veslanja.
Ono što je velika prednost ovog sporta i zašto je vrlo izvjesno da ćemo ga doista gledati kao dio olimpijskog programa u LA-u je atraktivnost.
- Vidite sve, kompletnu utrku, trčanje po pijesku ili šljunku, ulaske i izlaske iz čamce, veslanje na valovima...
Kako to točno izgleda?
- Utrka počinje dionicom od 50 do 80 metara trčanja po pijesku ili šljunku do čamca, staza je 250 metara s tri plutajuće bove oko kojih se u biti vozi slalom i onda se vraćate u jednoj liniji i ponovo jedan natjecatelj istrčava do cilja. Natjecanje počinje tzv. trialsima, gledaju se najbolja vremena, pa su repesaži i onda utrke na ispadanje, osmina finala, četvrtfinale, polufinale i finale.
Što je najbitnije da bi netko bio dobar u sprint veslanju?
- Brzina, motorika, eksplozivnost, snalaženje na valovima, puno toga ima...
Ali nije ovo ni potpuno bezopasan sport.
- Ima dosta ozljeda kod ulazaka i izlazaka iz čamca, pri trčanju po šljunku, ima tu puno modrica, dogodi se da te poklopi čamac... I zbog toga ima otpora kod trenera iz klasičnog veslanja jer se boje za svoje veslače da se ne ozlijede na ovim natjecanjima.
No to ne sprječava neke iz svjetskog vrha u klasičnom veslanju da se okušaju i u obalnom veslanju, pogotovo jer je SP u obalnom veslanju nakon završetak sezone u klasičnom veslanju pa su primjerice na prošlom nastupile i dvije velike “face” iz klasičnog veslanja, Novozelanđanka Emma Twigg i Kjetil Borch.
Ali ne samo oni. Obalno veslanje, a pogotovo njegova “brzinska” inačica postaje sve popularnije u svijetu, a s ulaskom na Igre to će se samo još pojačati. Nadajmo se s hrvatskim veslačima u što bitnijoj ulozi. LA je sve bliže, ali još uvijek nije nedohvaljiv i za nekoga iz hrvatskog beach sprint veslanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....