Kada bi se moglo uspoređivati, u nekoj fantaziji, naš HNL s talijanskom Serie A, vjerojatno bi mnogi postavili približnu jednakost između Hajduka i Napolija, i to uglavnom zbog zahtjevne pjace, to jest navijačkog korpusa, vulkanskog ambijenta, pa i dugotrajne čežnje za osvajanjem naslova prvaka.
Prošle sezone Napoli je uspio uzeti "scudetto", pravo da na dresu ove sezone nosi simbol prvaka, taj uspjeh ostvaren je nakon 33 godine iščekivanja, dok se navijači Hajduka takvom trijumfu strpljivo nadaju već dva desetljeća.
Napoli je u nekoliko navrata ispadao iz Serie A, pa se vraćao, u kolovozu 2004. dogodio se sudnji dan: proglašen je bankrot kluba zbog duga od 70 milijuna eura (predsjednik Corrado Ferlaino), pa su izbačeni u Serie C. Klub je kupio filmski magnat Aurelio De Laurentis, koji je otad vlasnik i predsjednik Napolija, pod vodstvom trenera Edija Reje 2007. vratili su se u elitnu ligu, te doživljavali ekspanziju i prošle godine superiorno osvojili šampionski naslov. Tada je trener Luciano Spalletti otišao je za izbornika Italije, talijanski savez platio je odštetu od tri milijuna eura.
U takvim okolnostima nemoguće je uspoređivati splitski i napuljski klub, tamo je vlasnik De Laurentis, koji je za sljedeću sezonu angažirao Antonija Contea za trenera, uz godišnju plaću od 6,5 milijuna eura.
Kad je riječ o mogućnostima splitskog kluba, sigurno je da bi ponudu iz Poljuda prihvatili mnogi od onih kojima bi to bilo ostvarenje mogućnosti za svojevrsno dokazivanje.
Dosad su prodefilirali brojni, od stranaca uglavnom su rijetki zadovoljili, većina su se pokazali kao promašaji. U posljednjih četrdesetak godina, uprave Hajduka iskušavale su domete Ivana Vucova (1986.), Edoarda Reje (2009.), Krasimira Balakova (2011.), pa onda dolazi poplava trenera i sportskih direktora: Jens Andersson (2013.), Mario Branco (2016.), Marijan Pušnik (2016.), Juan Carrillo (2017.), konačno serija instalacija Mindaugasa Nikoličiusa od 2021. do danas: Paolo Tramezzani, Jens Gustafsson, Valdas Dambrauskas
Bilo je i naših stručnjaka, s pedigreom Hajduka, ali i iz drugih sredina Hrvatske i regije, kao što su Dušan Nenković, Branko Zebec, Josip Duvančić, Vlatko Marković, Joško Skoblar, Mirko Jozić, Ćiro Blažević, Željko Kopić, Siniša Oreščanin. Jedini je Skoblar ostavio uspješni timbar, osvojena su dva Kupa Jugoslavije.
Sada smo svi na čeki, koga će to pronaći "sportski odbor", pa ostaje nagađati hoće li ipak izroniti stručnjaka iz inozemstva, ili će se osvrnuti na jato domaćih trenera, u kojem su Ivan Katalinić, Zoran Vulić, Mišo Krstičević, Blaž Slišković, Ivan Pudar, Nenad Gračan, Branko Karačić, Ante Miše, Damir Burić, Ivan Gudelj, Robert Jarni, Luka Bonačić, Hari Vukas, Marijan Budimir, Krešimir Režić…
Neki bi "a priori" odbili eventualne ponude, ne bi se htjeli miješati, ali većina njih odmah bi se latila posla na Poljudu.