Robert Belošević / Cropix
MADE IN CROATIA

Hrvatska u 2010. izvezla 376 nogometaša, HNL po prodaji najprofitabilnija liga Europe

Kvalitetan hrvatski nogometaš već se neko vrijeme ne prodaje na placu, nego u ekskluzivnim buticima. Nažalost, dok oni rješavaju egzistenciju, mjesta u 1. HNL pretežno popunjavaju "otpadnici"
Piše: Dražen AntolićObjavljeno: 02. siječanj 2011. 15:51

Malo je što u Europi s markom “Made in Croatia” traženo kao nogometaši. Tko god zapodjene polemiku o kvaliteti naših liga neka ne zaboravi ove podatke; u 2010. godini državu je napustilo 376 igrača, od toga 90 profesionalaca. Istovremeno stigla su 85-orica da bi potpisali profi-ugovore, stranaca ili domaćih povratnika.

Migracije su najčešće iz BiH, ali ne i najvažnije. Kvalitetan hrvatski nogometaš već se neko vrijeme ne prodaje na placu, nego u ekskluzivnim buticima. Nažalost, dok oni rješavaju egzistenciju, mjesta u 1. HNL pretežno popunjavaju “otpadnici” preko granice ili anonimci iz raznih “rupa” svijeta.

Globalna recesija zatvorila je mnoga radna mjesta, pa i srezala seobe sportaša. Minula 2010. bila je još i sušna u usporedbi s prethodnim godinama. Od 2007. čak 4.024 nogoloptača pronašlo je novo odredište, od toga 850 profesionalaca. Kad zbrojimo eksport i import.

Kad je novac u pitanju, Uefa je posebno pedantna. Ponekad će im promaknuti koliko tko ima žutih ili crvenih kartona, ali niti jedan cent ne ispuštaju iz vida. Posljednju završnu bilancu izbacili su za fiskalnu 2008. I to kakvu! Razloga za ponos imaju treneri mlađih uzrasta, entuzijasti koji nerijetko daju cijeloga sebe za skromne plaće. U Nyonu su službeno objavili da je HNL prva liga u Europi po postotku prihoda od prodaje igrača u ukupnom proračunu klubova. Nitko na kontinentu ne živi toliko od vlastite proizvodnje. Dinamo je pak drugi klub, iza Porta, po profitu od transfera.

Treba li bolji dokaz da imamo zdravu bazu, nije li podatak da se više nego igdje u Europi nogomet samofinancira, moćna sugestija koliko bi i klupski predstavnici bili uspješniji u Uefinim natjecanjima da su koliko-toliko popraćeni. Od sponzora, prodanih ulaznica, u skoroj budućnosti vlasnika ili, što je uvijek nužno - lokalnih zajednica. Bez licemjernih priča o vrtićima, školama i ostalim nedostacima kojih se nađe u svakoj sredini.

Ovako, osim Dinama i ponekad Hajduka, baš kad prvoligaši izbore mjesto na međunarodnoj sceni, lišavaju se najvrednijih eksponata - kako bi preživjeli. Ekspresan oproštaj od Europe samo je neminovna posljedica.

Dinamo je i u proteklih 12 mjeseci dominirao s dva najveća posla, Lovrenovim i Mandžukićevim odlaskom za 8 odnosno 7 milijuna eura. No, fini utržak imaju i Inter, Osijek, Šibenik, Cibalia, Rijeka, Karlovac...

Nakon Svjetskog prvenstva 2006. u Njemačkoj crnilo se slijevalo eterom i tiskom. Pojedini komentari najavljivali su i katastrofu, tvrdeći da poslije Prše, Tudora i društva na odlasku perspektiva sliči izgubljenom u pustinji. A što se dogodilo? Od tada hrvatski klubovi izgradili su i prodali igrače za 140,9 milijuna eura. S dobrim šansama da već ovoga siječnja zbroj preskoči - 150. Hipotetski, kad bismo podijelili na 16 članova, iako ih je tri sezone zapravo bilo 12, na svakog bi došlo - 8.804.593 eura. Otprilike dva milijuna po godini, što bi većini jamčilo miran i stabilan život. Dakako, pretežno je izvozio Dinamo, on je i postavio tako viske standarde, time je i pokupio golemi dio kolača.

Luka Modrić odlepršao je iz Maksimira u Tottenham za 21 milijun eura. Uz neke bonuse Modri će zaraditi i više. Taj transfer još nije ugrožen, ali bit će prije ili kasnije. Njegova 2008/09. je rekordna sa 41,3 milijuna eura prihoda, ali unatoč Uefinom pravilu o fair-playu, velikih će poslova itekako biti. Pitanje je jedino hoće li klubovi moći dočekati da cijena stigne do optimuma. Špekuliranje s guranjem Vrsaljka i Kovačića na izlazna Dinamova vrata, ili Vukušića iz Hajduka, upozorava da zarada na njima možda neće biti maksimalna. Za takvu im treba još dosta pobjeda u plavom i bijelom dresu.

Gledajući nastupe mlade reprezentacije, a posebno juniorske na Euru, izroni asocijacija - što više siječete naš nogomet, to bolje rodi. Ovoga trenutka nema niti jedne generacije u kojoj nisu već detektirani super nadareni pojedinci.

Epitet fenomena svakako drži i Argentina. Tko god iskoči ispred Brazila po broju izvezenih nogometaša, napravio je čudo. Ali i u zemlji Gaucha, koja je bankrotirala početkom 2002., danas gospodarstvo daleko čvršće stoji iza klubova i Saveza nego u Hrvatskoj.

Linker
26. studeni 2024 10:52