Tridesetak dana ostalo je još do kraja sezone diljem Europe i u ovom trenutku sa sigurnošću možemo zaključiti da će Hrvati slaviti po cijelom Starom kontinentu. Nogometaši i treneri iz Lijepe Naše raspršili su se po svim europskim meridijanima i paralelama, ima ih u klubovima elitnih razreda najvećih velesila, ima ih i u onim puno skromnijima po svim parametrima. Zajedničko im je da će u domovinu krajem proljeća donijeti trofeje, pehare namijenjene osvajačima naslova prvaka ili nacionalnih kupova.
Jako malo je država pod okriljem UEFA-e u kojima nema Hrvata u borbi za glavne nagrade ove sezone. Krovna europska nogometna organizacija ima 55 članica, međutim jedna od njih je Rusija, koja je suspendirana i do daljnjega izbačena iz UEFA-inih natjecanja. Tu je i Lihtenštajn, koji nema prvenstvo, već je njegova klupska perjanica Vaduz dio švicarskog nogometnog sustava.
Iz igre je, barem što se tiče dijeljenja trofeja u svibnju, ispalo još 12 država. U Bjelorusiji, Estoniji, Farskim Otocima, Finskoj, Gruziji, Irskoj, Islandu, Kazahstanu, Latviji, Litvi, Norveškoj i Švedskoj kalendar diktiraju vremenski uvjeti, pa se sezona igra u istoj kalendarskoj godini, što znači da će aktualna u tim državama završiti tek na jesen.
Kada smo se riješili tog viška, ostale su nam još Andora, Armenija, Crna Gora, Češka, Francuska, Gibraltar, Grčka, Moldavija, Portugal, Sjeverna Irska, San Marino i Wales. To je još 12 država čija prvenstva i kupovi uskoro završavaju, no u redovima klubova kandidata za trofeje nema nijednog hrvatskog igrača ni trenera. Budući da će pokoji Hrvat, dosta je izvjesno, i u svojoj domovini doći do trofeja, dolazimo do brojke od ukupno 29 UEFA-inih država u kojima Hrvati mogu do pehara. Trofeji u više od pola "europskih" (pod navodnicima, jer neke države poput Izraela baš i nemaju geografsku vezu s Europom) država bili bi sjajna vijest, no ipak se radi o maksimalnoj brojci, ne o onoj realnoj. Ona je ipak malo manja...
Lidere Hrvatska trenutačno ima u 11 država: Austriji (Lovro Zvonarek u Sturmu), Azerbajdžanu (Fabijan Buntić u Qarabagu), BiH (Maks Juraj Čelić u Borcu), Bugarskoj (trener Ludogoreca je Igor Jovićević), Cipru (Ivica Ivušić, Mislav Oršić i Zvonimir Šarlija članovi su Pafosa), Nizozemskoj (Josip Šutalo s Ajaxom), Njemačkoj (Josip Stanišić i Gabriel Vidović u Bayernu), Poljskoj (Zoran Arsenić, Matej Rodin, Fran Tudor u Rakowu), Slovačkoj (Marko Tolić u Slovanu), Sloveniji (Ivan Durdov i Antonio Marin u Olimpiji) i Švicarskoj (Marin Šotiček u Baselu).
Osim Jovićevića, momaka iz redova ciparskog i slovenskog lidera, te Šotičeka, do duple krune mogu i Amir Kahrimanović i Marko Jurić s Vllaznijom u Albaniji, ali njihov put je još dalek, zasad su među četiri najbolja i u prvenstvu i u Kupu. Istom se još uvijek može nadati i Marko Divković, član danskog Bröndbyja, kao i Mihael Klepač te Roko Prša, koji za život zarađujući igrajući za klub Hamrun Spartans na Malti, i Damjan Đoković iz rumunjskog CFR Cluja. Može i trener Šahtara Marino Pušić, no kijevski Dinamo u prvenstvu mu je pobjegao daleko i realno mu više nije ni u vidnom polju.
Finala u državama u kojima igraju zasad su izborila petorica igrača. Patrik Mijić igrat će za Austrijski kup u dresu Hartberga, Danijel Lončar (Pogon Szczecin) za Poljski, Roko Jureškin (Spartak Trnava) za Slovački, a Ante Palaversa (Aberdeen) za Škotski. Uz njih i najuglednije ime na popisu svih Hrvata u Europi. Luka Modrić, kapetan Vatrenih i nekadašnja Zlatna lopta, već je izborio finale Španjolskog kupa s Realom, a i u prvenstvu može do titule. No na oba puta stoji suparnik koji ih ove sezone jako muči, njihov najveći rival Barcelona.
U sezoni 2023./2024. Hrvatska je imala osvajače u tri od pet liga Petice. Joško Gvardiol i Mateo Kovačić lani su slavili s Manchester Cityjem u Premier ligi, a sada im je jedina nada za trofej u finišu sezone FA kup, gdje su u polufinalu. Modrić je slavio s Realom u La Ligi, gdje je sada Barcelona šest kola prije kraja na plus četiri i realno je veliki favorit za osvajanje naslova prvaka. U Francuskoj je kao i lani prvak Paris Saint-Germain, u Italiji će opet slaviti Inter ili Napoli, no u svakom slučaju Hrvata u tim klubovima nema. Ostane li Hrvatska i bez Modrićeve Španjolske nakon što je Liverpoolu (99,9 posto) prepustila Englesku, na vlasti će ostati samo u Njemačkoj. Josip Stanišić 2024. je slavio s Bayerom iz Leverkusena, a ne bude li u posljednja četiri kola Bundeslige ogromnih senzacija, 2025. će prvak biti s Bayernom.
Što se europskih natjecanja tiče, u igri za tri trofeje ostalo je još 12 klubova. U Ligi prvaka više nema Hrvata, nema ih ni u Europskoj ligi, dok je u polufinalu Konferencijske lige tek Marin Pongračić s Fiorentinom. Podsjetimo, lani je Modrić s Realom uzeo Ligu prvaka, a Mario Pašalić s Atalantom Europsku ligu. Ove sezone europska berba će biti nešto skromnija, bude li je uopće...
Komentari (0)
Komentiraj