Nadali smo se da ćemo ga ponovo vidjeti uz aut-liniju, kako energično signalizira igračima što učiniti da bi “gegenpressing” dosegao savršenstvo, a onda ekspresnom promjenom raspoloženja usputno kori suce. Zatim stiže na presicu, iz rukava prosipa štos ili dva, ali postaje duhovit tek kad mu se polovica lica pretvori u onaj široki biserno-bijeli osmijeh. Ništa od toga. Klopp je nogometni teren zamijenio uredom. Više se neće sastajati s novinarima, nego gospodom u najskupljim odjelima što krase visoki sportsko-poslovni milje.
Počinje iduće godine
Kloppov dugoročni ugovor s Red Bullom u mnogome se kosi sa svime što je govorio po odlasku iz Liverpoola. Nogomet ga je iscrpio, ne želi imati “normalan” život tek u dubokoj starosti i tako to... Pojavi se zatim Red Bull i očito mu je dao krila, jer nije prošlo ni četiri mjeseca, a premoreni Jürgen Klopp s travnjaka uzlijeće na najviše katove nogometnih odaja i na uredski stol stavlja plaketu s natpisom - globalni sportski direktor. Omiljeni gospodin iz Stuttgarta sada je strateški menadžer Red Bullove mreže nogometnih klubova, što broji po jedan njemački (Leipzig), austrijski (Salzburg) i američki (New York) klub te dva brazilska (Bragantino i Brasil). Po najsvježijim akcijama te korporacije i manjinski udio te sponzorstvo u Leeds Unitedu.
- Nakon gotovo 25 godina trenerske karijere, i više sam nego uzbuđen što se mogu uključiti u ovakav projekt. Uloga se možda promijenila, ali ne i moja strast prema nogometu i ljudima koji ga čine ovakvim kakav jest. Želim razvijati, unaprjeđivati i podržavati nevjerojatne talente koje imamo na raspolaganju. Dio sam organizacije koja je jedinstvena, inovativna i okrenuta budućnosti - kazao je Nijemac govoreći o novom nogometnom poglavlju, dok ga je izvršni direktor korporativnih projekata i ulaganja Red Bulla, Oliver Mintzlaff, prozvao “najjačim pojačanjem u povijesti nogometnog djelovanja tvrtke”.
Klopp bi trebao krenuti s radom početkom iduće godine, a navodno u ugovoru (zasad nepoznatog roka trajanja) ima i posebnu klauzulu. Korporacija će mu na sve načine olakšati put prema izlaznim vratima ako ga reprezentacija Njemačke pozove na izborničku dužnost nakon Juliana Nagelsmanna, koji zasad radi dobar posao i ima ugovor s nacionalnim Savezom do završetka Svjetskog prvenstva 2026. godine. I po odlasku s Anfielda Klopp je naznačio da bi “funkcija izbornika bila velika čast”, a još prije dvije godine dao je naslutjeti da ga privlači i projekt Red Bulla.
- Ono što Red Bull radi zaista je zanimljivo. Svake godine mijenjaju momčadi i prodaju igrače, ali i dalje imaju dobre rezultate. Smatram to vrlo interesantnim, a i nogometna filozofija uglavnom se poklapa s mojom.
Upravo zato Mintzlaff i mnogi drugi smatraju da je savezništvo Red Bulla i Kloppa savršena simbioza. Svi njihovi klubovi, od kojih su Leipzig, Salzburg i New York najboljeg statusa, svode nogometnu igru na iste principe energične izvedbe visokog intenziteta i presinga. Filozofija tako ide pod ruku s onom Jürgena Kloppa, a crpio ju je motiviran Ralfom Rangnickom, koji se na funkciji globalnog sportskog direktora Red Bullovih momčadi nalazio 2019. i 2020 nakon što je prethodno djelovao u njihovim klubovima na pozicijama trenera i sportskog direktora. Kao i Rangnicka, Kloppa će se moliti za savjete o trenerskim pitanjima, razvoju nogometaša i transferima.
Sumnjiva transparentnost
Međutim, dok je Klopp govorio o “jedinstvenom i inovativnom projektu”, zaboravio je dodati i - projektu sumnjive transparentnosti. Recimo, od 2010. do danas ukupno je 17 igrača napravilo transfer iz Salzburga u Leipzig, a njemački klub na te je poslove potrošio nepunih 100 milijuna eura. No, je li uopće išta potrošio ako su klubovi u vlasništvu iste grupacije? Tko može garantirati da je transfer iz jednog u drugi domicilni klub obavljen sportskim i igračkim motivima, a ne potrebom da se, iz ovog ili onog razloga, novac prebaci iz jednog tabora u drugi? I što ako se dva kluba istog vlasnika susretnu u nekom europskom natjecanju? To su pitanja o kojima i krovne nogometne organizacije već godinama debatiraju pa eventualne konfuzije rješavaju kakvim izvanrednim rješenjima, a za to vrijeme model multi-klupskog vlasništva samo raste.
Nije slučaj RB Leipziga bez razloga izazivao prosvjede na utakmicama Bundeslige. Neki klubovi na svojim su medijima čak i odbijali prikazati grb Leipziga, a navijači Dinama iz Dresdena 2016. su u blizinu terena bacili odsječenu glavu bika (simbola Red Bulla) kao simbol revolta. Što im smeta? Sumnja da Leipzig ne poštuje "sveto pravilo" 50+1, koje garantira da članovi kluba imaju 50 posto plus još jedan glas u glasačkom pravu, odnosno da upravo članovi, time i navijači, imaju konačnu riječ o upravljanju, a ne da to čine vanjski utjecatelji ili investitori.
A što je napravio Leipzig po ulasku u Bundesligu 2014.? Postavio cijenu članarine na 1000 eura iako je uobičajena cijena u njemačkim klubovima iznosila 60 eura, tako i prikupili samo - 11 članova. Pisalo se da su čak i odbijali mnoge prijave, a do danas su ostali klub s najmanje članova (malo više od tisuću, Bayern 360 tisuća) u Bundesligi. I tako su osigurali da se broj onih koji se po propisima lige mogu uplitati u upravljanje - svede na minimum. Zato ćete na raznim internetskim stranicama pronaći i pitanje: Je li Klopp prešao na tamnu stranu nogometa?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....