
Ustrajni u svojoj gluposti. Tako bi se otprilike moglo opisati ono što radi Svjetska atletska federacija (World Athletics) u nastojanju da uvede revolucionarne promjene u skok u dalj, promjene koje će potpuno promijeniti tu disciplinu. Pisali smo već prošle godine kako su u WA odlučili testirati novu zonu odraza umjesto odrazne daske, čime bi se praktički ukinuli prijestupi, odnosno skakači bi se odražavali unutar velike zone i dužina skoka bi se mjerila od mjesta odraza do mjesta doskoka u pijesku.
Iako su reakcije ogromne većine daljaša, posebno onih najboljih na svijetu, već tada bile izrazito negativne, svjetski atletski šefovi su nastavili po svome, pa je ovih dana na dva dvoranska mitinga u Njemačkoj, najprije u Düsseldorfu, a potom i u Berlinu, testirana zona odraza široka 40 centimetara. Dakako, s namjerom da to u skorijoj budućnosti postane standard na svim natjecanjima, uključujući ona najveća.
Sve će ovisiti o odrazu
Iz WA ističu kako je na prošlom Svjetskom prvenstvu u Budimpešti trećina skokova bila neispravna, što uništava atraktivnost natjecanja i smanjuje zanimanje publike. No, može li zona odraza doista biti privlačnija gledateljima, kako onima na stadionu, tako i onima pred televizijskim ekranima? Jer sada više uopće nećete biti sigurni je li skok dalek ili nije, je li bolji od vodećeg ili nije. Sve će ovisiti o tome odakle se skakač odrazio.
Čim su se pojavile informacije o eksperimentima u Njemačkoj, izazvalo je to buru među daljašima. Europska doprvakinja Larissa Iapichino otkazala je nastup u Düsseldorfu istog trenutka kad su joj rekli da će daska biti zamijenjena zonom. Isto je uoči Berlina napravila švicarska višebojka i daljašica Annik Kälin.
"Oštro sam protiv ovog formata. Skok u dalj definiran je svojim tehničkim zahtjevima, a promjena odraza iz temelja mijenja prirodu discipline. Ako se ta promjena provede, skok u dalj će izgubiti svoju bit i postati potpuno drugačiji sport", poručila je Iapichino, a to je ono što ponavlja i većina daljaša.
Naglašavaju da je njihova disciplina puno kompleksnija od samog zaleta i skoka u pijesak, odnosno da se pravilan dolazak na dasku posebno uči i uvježbava, te da je riječ o vještini koja je neizostavni dio skoka u dalj.
- U skoku u dalj su vam potrebni preciznost, sprinterska brzina i savršen dolazak na dasku. To je ono što ovu disciplinu čini teškom, a sam skok je zapravo lagan - još lani je poručio olimpijski pobjednik Miltiadis Tentoglou.
Razgovarali smo o ovome i s aktualnim svjetskim juniorskim prvakom u skoku u dalj, našim Rokom Farkašem, koji u potpunosti podržava stav većine.
- Nisam sretan ovime što se događa, ako se to uspije provesti, zanemarit će se osnove skoka u dalj. World Athletics kaže da se time želi približiti publici, ali ako se to primijeni, morala bi se promijeniti cijela struktura skoka u dalj i ispočetka se brojati svjetski rekordi što nikako nema smisla - ističe Roko i dodatno pojašnjava:
- Daljaš mora trčati maksimalnom brzinom, poput sprintera, i pogoditi dasku u toj punoj brzini. U tome je umijeće skoka u dalj. Novo pravilo koje, nadam se, neće zaživjeti, uopće ne zahtijeva tu preciznost, ne traži od skakača da pogađa dasku, nego se može odraziti tamo gdje mu odgovara zadnji korak. To zapravo onda i nije to, to nije bit skoka u dalj.
Najlakša disciplina
Ili, kako kaže Tentoglou, to će postati najlakša disciplina.
- Doslovno tako. Siguran sam da ima i onih koji su zadovoljni tom odlukom, ali većina najboljih svjetskih skakača ne želi da to postane stvarnost, a Tentoglou je rekao da će postati troskokaš ako se provede ta odluka. Treba slušati atletičare, one koji rade, a ne nekakvu krovnu organizaciju. Sportaši znaju što im najviše odgovara, a to je daska. I to stara, drvena daska, a ne ove kakve postavljaju posljednjih godina i koje su toliko skliske da je puno atletičara moralo pauzirati zbog ozljeda.
U komentarima na Instagram stranici Jumpers World svoje su negodovanje izrazili brojni daljaši.
"Uvođenje zone neće promijeniti daljine i broj prijestupa onako kako misle. Dalj je znatno kompliciraniji od toga. Podržavam sportaše s integritetom koji odbijaju nastupiti na natjecanjima sa zonom", napisao je četverostruki olimpijski pobjednik Carl Lewis.
Njemačka legenda skoka u dalj Heike Drechsler istaknula je za Sport 1 da je odraz s daske stvar vještine.
- Daska vam treba za orijentaciju tijekom prilaza i skoka. Nadam se da novo pravilo neće prevladati.
Jedna od rijetkih, ako ne i jedina iz svjetskog vrha koja nema ništa protiv noviteta je olimpijska pobjednica iz Tokija Malaika Mihambo koja je i nastupila u Düsseldorfu. Pomalo ironično, s odrazne zone je skočila kraće (6,87) nego nekoliko dana ranije s daske u Karlsruheu (7,07).
- Ovo može učiniti skok u dalj uzbudljivijim. Dalji skokovi su definitivno vjerojatniji sa zonom, jer se više ne moramo koncentrirati samo na dasku, već možemo koristiti sve aspekte kako bismo pronašli optimalnu točku odraza - kaže Mihambo.
Atletski čelnici stalno ponavljaju kako uvođenjem noviteta žele približiti kraljicu sportova mlađim generacijama. Stoga smo na kraju pitali Roka Farkaša (19), kao pripadnika te nove generacije, trebaju li atletici promjene.
- Ne! Jedina promjena koja se mora dogoditi u atletici jest da se radi na njezinoj popularizaciji kroz promoviranje rezultata koji se postižu. U toj novijoj generaciji je toliko mladih koji stvarno postižu zavidne rezultate, ljudi nisu ni svjesni kakve. World Athletics bi trebao raditi na tome da predoči ljudima o kakvim se tu sposobnostima radi jer atletika se i s mlađim generacijama i s iskusnijim atletičarima posljednjih godina podigla na novu razinu - zaključuje Farkaš.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....