Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog paraolimpijskog odbora (HPO) u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu organizirao je panel “Nevidljive pobjednice: Paraolimpijke i borba za ravnopravnost” kako bi otvorio raspravu o ravnopravnosti žena u sportu, s posebnim fokusom na parasportašice i paraolimpijke. Panelom, koji je održan u Francuskom institutu u Zagrebu, željelo se osvijestiti važnost jednakih prilika za sve sportašice, potaknuti raspravu o promjeni društvene percepcije i naglasiti koliko je važno sustavno podržavati parasport i paraolimpijke kao ravnopravne aktere sportskog i društvenog života.

Nadahnuće za mlade

Organizatorica konferencije, proslavljena hrvatska paraolimpijska Ana Sršen podsjetila je kako su hrvatski sportaši do sada osvojili 32 medalje na ljetnim i zimskim paraolimpijskim igrama, od toga 11 sportašice, a zanimljivo od sedam zlatnih medalja ček pet su osvojile djevojke.

- U našem parasportu je 22 % natjecateljica, a od ukupnog broja osvojenih medalja 34 posto su osvojile paraolimpijke. Sport nas je naučio da snaga nije samo u mišićima, već u našim srcima i pokazuje da invaliditet nije prepreka - naglasila je Sršen, dok je predsjednik HPO Ratko Kovačić istaknuo kako Savez provodi veliki projekt Europskog socijalnog fonda na uključivanju osoba s invaliditetom u sport.

- Želimo animirati mlade osobe i njihove roditelje da ih se što više uključi u sport bez obzira na vrstu invalidnosti - rekao je Kovačić.

Prisutnima se obratio i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Fabien Fieschi istaknuvši kako “sport nosi snaže vrijednosti kao što su poštivanje, timski duh, ustrajnost, disciplinu, ali i inkluzivnost i pravednost.”

- Važno je iznova vraćati u središte rasprava pitanje inkluzije osoba s invaliditetom, na njihovu ulogu i mjesto u društvu, ali nadahnuti i ohrabriti buduće parasportaše, posebno djevojčice i mlade djevojke - kazao je francuski veleposlanik.

Glavni sudionici konferencije bili su paraolimpijci Anđela Mužinić Vincetić i Ivan Katanušić, trenerica Mirela Šikoronja Ivančin, te sociologinja sporta s Kineziološkog fakulteta Sunčica Bartoluci.

Olimpijska pobjednica iz Pariza Anđela Mužinić Vincetić i osvajač olimpijskog srebra iz Tokija Katanušić opisali su svoj sportski put, govorili o svojim strahovima, odnosu medija prema parasportašima, sterotipima i predrasudama s kojima se susreću, problemu sportske infrastrukture u našoj zemlji, nedostatku dvorana, termina za treninge...

- Dok imaš zlato svi te podržavaju, ali put do zlata je težak i dugotrajan. Ljudi jednostavno nisu svjesni što sve mogu osobe s invaliditetom - poručila je Mužinić Vincetić.

Na pitanje smatra li da parasport mijenja percepciju invaliditeta u društvu, bila je jasna.

- Nažalost, jako malo.

Ivan Katanušić je poručio mladim osobama s invaliditetom da se “ne boje izaći iz svoje svakodnevnice i zatvorenog prostora”.

- Sport je najbolja inkluzija, kasnije se otvaraju sva vrata. Ja nemam nikakvih problema sa stereotipom i stigmom osobe s invaliditetom, niti me tako gledaju - poručio je jedan od najboljih hrvatskih paraatletičara istaknuvši problem parasportaša koji završavaju sportsku karijeru.

- Jako ih je malo u nekim upravljačkim strukturama klubova, saveza. Tu im se nedaje povjerenje.

Stalno pomicanje granica

Anđelina trenerica Mirela Šikoronja Ivančin istaknula kako parasportaši “svakoga dana pomiču granice”.

- Mi svakog dana pomičemo granice jer da ih ne pomičemo, ne bismo mogli parirati Aziji. U svom radu ne vidim njihove invaliditete jer oni mogu apsolutno sve i dodala:

- Nije to floskula, sport ugrađuje prave temelje za život mladih.

Sociologinja sporta s Kineziološkog fakulteta Sunčica Bartoluci je istaknula kako istraživanja pokazuju kako su žene u parasportu dvostruko medijski diskriminirane, prvo jer su paraolimpijke, a zatim što su žene.

- Iako svojim talentom, predanošću i uspjesima pomiču granice mogućeg, parasportašice i dalje ostaju društveno nevidljive.

Unatoč iznimnim postignućima, suočavaju se s brojnim preprekama - od manjka medijske vidljivosti do ograničenih resursa i stereotipa koji ih prate. Sport je moćan alat socijalizacije i resocijalizacije, ali njegov puni učinak na osobe s invaliditetom, osobito žene, još uvijek nije dovoljno prepoznat - naglasila je Bartoluci. (hpo)