Sjajna nekadašnja plivačica, višestruka olimpijska pobjednica i svjetska rekorderka, trenutačno ministrica sporta Zimbabvea, Kirsty Coventry nova je predsjednica Međunarodnog olimpijskog odbora. Prvi put žena, te prvi put neka osoba koja nije iz Europe ili Sjeverne Amerike. U skladu s posljednjih godina, pa i desetljeća naglašenom politikom kako izjednačavanja odnosno ravnopravnosti spolova u sportu, a koje je poteklo upravo od MOO-a.
Kirsty Coventry je izabrana za novu predsjednicu MOO-a, za sljedeći 8-godišnji mandat, a već u prvog krugu glasovanja na 114 Sesiji (Skupštini) MOO-a, a koja je održana u grčkom ljetovalištu Costa Navarino, na poluotoku Peloponezu.
TRENUTAK OBJAVE VELIKE VIJESTI POGLEDAJTE OVDJE
- Ovo nije samo ogromna čast, već i podsjetnik na moju predanost svakome od vas da ću s toliko ponosa voditi ovu organizaciju i učinit ću da svi budete vrlo, vrlo ponosni. Nadam se i iznimno sigurni u odluku koju ste danas donijeli. Hvala vam od srca, a sada imamo zajednički posao. Ova utrka je bila nevjerojatna utrka i učinila nas je boljim, učinila nas snažnijim pokretom. Puno vam hvala za ovaj trenutak i puno vam hvala za ovu čast - rekla je u prvom obraćanju medijima u Grčkoj, Kirsty Coventry (41). Svojedobno plivačica koja je osvojila olimpijska zlata u Ateni 2004. i Pekingu 2008. na 200 leđno; zatim srebra na 100 leđno u Ateni i Pekingu, kao i srebra na 200 i 400 mješovito u Pekingu. Uz to ima i broncu iz Atene 2004. na 200 mješovito.
Inače sam proces odabira ili izbora, glasovanja za predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora ima dosta sličnosti s konklavama ili izborima za novog papu, rimskog biskupa. Načelno, procedura izbora se u biti nije mijenjala cijelo jedno stoljeće ili od 1925. kada su utvrđena stroga pravila. Koja su samo s vremenom modificirana, poglavito poradi napretka u komunikacijskim tehnologijama.
Prije 100 godina, 1925. za čelnika MOO izabran, kao nasljednik Pierre de Coubertina, Belgijac lord Henri de Baillet-Lator. Usput budi rečeno, spomenuti belgijski lord bio je treći predsjednik MOO-a. Uvriježeno je naime mišljenje kako je de Coubertin bio prvi predsjednik. Netočno, prvi je bio vrlo malo poznat, Grk Demetrius Vikelas. Inače de Coubertinov prijatelj, imao je najkraći predsjednički mandat (1894. - 1896.). No, vratimo se malo konzervativnom pristupu izbora predsjednika svjetske olimpijske obitelji.
Sukladno pravilima, članovi MOO-a prilikom izbora ulaze u dvoranu u kojoj nema pravo pribivati nitko drugi osim članova MOO-a. Nadalje, svi članovi MOO-a ostavljaju ispred dvorane sve mobitele, tablete, prijenosna računa ili bilo koji drugi oblik kojim bi komunicirali sa svijetom izvan dvorane.
Samo glasovanje se odvija u nizu uzastopnih krugova dok jedan od kandidata ne postigne apsolutnu većinu. Ako se u krugu ne postigne konsenzus, kandidat s najmanjom podrškom se eliminira i proces se nastavlja. Ove je godine članova MOO točno 109.
Takav je sustav, koji na nedavnim izborima nikad nije otišao dalje od drugog kruga, sličan vatikanskoj konklavi. Baš kao i onaj o zatvaranju u dvoranu, bez nazočnosti ikog drugog osim kardinala, bez mobitela... Oba su procesa osmišljena kako bi se postigao najveći mogući konsenzus među članovima MOO-a s pravom glasa. Članovi MOO-a glasuju tajno i rezultati se ne objavljuju dok se ne proglasi pobjednik. Štoviše, član MOO-a ne smije nikada, ni prije, ni poslije izbora javno reći za koga će glasovati ili komu je dao glas.
Postoji i još jedno pravilo slično prilikom izbora za papu. U prvom krugu izbora, članovi MOO-a koji dolaze iz države kandidata, ne smiju glasovati. Ovo je načelo osmišljeno kako bi se osigurala nepristranost procesa, minimizirajući svaku nacionalnu pristranost koja bi mogla imati prednost nad globalnim interesima. U ovim izborima takvo što sigurno nije moglo pogodovati Johanu Eliaschu, predsjedniku Međunarodnog skijaškog saveza, budući da on ima dvojno, švedsko-britansko državljanstvo. Valja napomenuti da ne mora nužno svaka država članica MOO-a imati svojeg člana, kao i da ne moraju nužno sve države imati po samo jednog člana/članicu MOO-a. Mnogoljudnije, bogatije, utjecajnije države ih imaju i po nekoliko. Hrvatska primjerice ima jednu članicu, to je Kolinda Grabar Kitarović. Primjerice, SAD i Velika Britanija imaju po 4 člana, Kina i Francuska 3...
Još jedna zajednička značajka izboru pape i predsjednika MOO-a je dobna granica. U konklavu, kardinali moraju biti mlađi od 80 godina da bi uopće mogli birati Papu. U MOO-u, izabrani predsjednik mora biti mlađi od 70 godina da završi svoj mandat, uz mogućnost produljenja od četiri godine. Lord Sebastian Coe, najstariji od 7 predsjedničkih kandidata je tu bio "na rubu". Sebastian Coe ima naime 68 ljeta.
Komentari (0)
Komentiraj