Zoran Šprajc: Najdraže u karijeri bilo mi je kad sam uhvatio Hebranga u laži

Najdraži trenutak u karijeri bio mu je kada je Andriju Hebranga ulovio u laži. Posljednjih tjedana zaokupljen je pisanjem svoje druge knjige, koja će se zvati “Stražnjica”. Uvažava mišljenja modnih kritičara i Hloverke Novak-Srzić s kojom, otkako je smijenjena, rado popije kavu. Sve to u razgovoru za Studio otkrio je Zoran Šprajc, prema mnogim mišljenjima, najomiljeniji urednik HTV-ova Dnevnika.

• Prema posljednjoj anketi, najomiljenije ste HTV-ovo televizijsko lice. Što mislite, zbog čega su se gledatelji odlučili za vas?

- Mogao bih si zbog toga svašta umišljati, ali mislim da taj izbor prije svega dugujem najduljem uredničkom stažu u Dnevniku. Upravo sam proslavio šest kontinuiranih dnevničkih godina, što je HTV-ov rekord. Pa da i vaš poštar šest godina sjedi u Dnevniku, valjda bi postao omiljen.

• Prema istoj anketi, pretekli su vas kolege s konkurentske Nove TV. Što to imaju Saša Kopljar i Mislav Bago, a vi nemate?

- Saša ima mnogo više kose, a Mislav ima naočale… Zezam se, obojica su moji dragi kolege, koje izuzetno cijenim i mislim da je velika šteta što ih je HTV svojedobno olako prepustio konkurenciji.

• U svakodnevnim se razgovorima često čuje kako gledatelji obavezno gledaju HTV-ov Dnevnik u danima kada ga vi vodite. U čemu je tajna vašeg uspjeha?

- Mislim da je doba “sirove” informacije na izmaku. U 19.30, kad su gledatelji osnovne vijesti uglavnom već doznali, bilo preko dnevnih televizijskih vijesti, portala, mobitela ili radija, treba im pružiti dodatnu informaciju, nekakvo objašnjenje događaja, njegov kontekst ili kratki komentar. Pritom ne bježim i od svog uredničkog stava, naravno, ako imam dovoljno argumenata. Pretpostavljam da je to gledateljima OK.

• Neki vaši prilozi ili napomene u Dnevniku među gledateljima su omiljeni, ali među političarima baš i ne. Jeste li kao urednik središnje informativne emisije izloženi političkim pritiscima i kako im odolijevate?

- Recimo da je posljednjih mjeseci primjetna znatna nervoza u komunikaciji s nekim političkim sudionicima. Uostalom, tu je nervozu Predsjedništvo HDZ-a nedavno i javno iskazalo u povodu jednog izvještaja iz Sabora. Ali nisu političari jedini koji pokušavaju televiziju pretvoriti u svoj mlin. U povodu jednog kritičkog komentara imao sam žustru reakciju jednog sindikalca, a drugom prilikom jednog čelnika HUP-a. I jedan i drugi rekli su da to od mene nisu očekivali. Nikako im nije jasno da niti ja niti Informativni program ne smijemo a priori zauzimati ničiju stranu, jer svaka strana ima dva lica. Naš je posao pokazati oba lica svake strane, bez obzira o kojoj je strani riječ i koliko je to iritiralo.

• Smatrate li da je nedavni prijedlog Vlade da se smanji pretplata bio pokušaj političkog pritiska na HTV?

- Apsolutno. O takvoj odluci se šuškalo nekoliko dana prije, i to zbog nekih kritičkih izjava u Dnevniku i opširnog izvještavanja o sindikalnom referendumu. No, nitko nije vjerovao da se to može dogoditi, pogotovo ne 2010., na pragu ulaska u Europsku Uniju! Možda se ponegdje i pretjeralo, nismo ni mi bezgrešne svete krave, ali o tome može odlučivati vodstvo Informativnog programa, može o tome raspravljati i Programsko vijeće, struka i javnost, ali o tome nikako ne može odlučivati izvršna vlast i zbog nekoliko nepoćudnih vijesti i negativnog političkog trenda pokušati baciti cijelu nacionalnu televiziju na koljena!

• Ali Vlada tvrdi da se time željelo natjerati HRT na restrukturiranje i racionalizaciju troškova?

- To je demagogija za demagoge. Pa upravo je pod trenutnim i to v.d. Ravnateljstvom počelo prvo ozbiljnije restrukturiranje u povijesti HRT-a, suočavanje s gomilom neracionalnih odluka, dubioza, financijskog rasipništva i raščišćavanje s privatnim interesima koji se, kao u slučaju Vrdoljak, mjere u milijunima kuna. Sve to istoj toj Vladi dosad ni najmanje nije smetalo. I sad, kad se konačno počeo uvoditi red u poslovanje, preko noći HRT-u oduzeti 300 milijuna kuna prihoda i praktički ga dovesti na rub stečaja, krajnje je licemjeran, neodgovoran i neozbiljan politički potez kojemu mogu pljeskati samo politički diletanti i oni koji u rušenju HRT-a vide svoj interes.

• Nije tajna da ste se u nedavnoj prošlosti često u mišljenjima razmimoilazili s Hloverkom Novak-Srzić, bivšom glavnom urednicom IP-a. U kakvim ste danas odnosima s njom?

- Imali smo različita mišljenja o tome što je javni interes i pokušavao sam joj objasniti da nijedan politički interes ne može biti iznad interesa javnosti. I da svoju funkciju može obraniti jedino vrhunskim programom i visokim televizijskim standardom. Nažalost, nisam u tome uspio. Ali Hloverka je osoba koja najbolje funkcionira kada nije na funkciji, pa sad uz kavu rado čujem i njezino mišljenje.

• Dišete li lakše otkako ju je zamijenio Renato Kunić?

- Renata poznajem već dugo godina, odlično smo surađivali i smatram sam da je u ovoj nesretnoj prijelaznoj fazi najbolji izbor za v.d. urednika. No, ta će faza očito potrajati do Nove godine i bilo bi mi drago kada bi to vrijeme iskoristio da se kvalificira i za puni mandat glavnog urednika. Treba “samo” napraviti sve ono što Hloverka nije. Okupiti najbolje ljude, reorganizirati program, podići televizijski standard i postati najbolji, najgledaniji i najprestižniji Informativni program, ne u Hrvatskoj, nego u u regiji. Jer regija postaje prvorazredan i politički i gospodarsko-ekonomski interes. Golem posao, ali HTV to može.

• Koliko ste suspenzija ukupno sakupili zbog svojih napomena u “Dnevniku”?

- Zbog onoga što je objavljeno samo jednu, ali ne zbog napomene nego zbog objave ugovora o pravima NATO-ovih snaga u Hrvatskoj. Ta je suspenzija bila klasičan primjer kada se u strahu od javnosti politički interes i politički cilj stavljaju iznad interesa javnosti.

• Koji su gorući problemi Informativnog programa HTV-a?

- Čini mi se da trebamo mnogo raditi da televizijski izričaj podignemo na višu razinu. Slika, ton, montaža i vizualizacija desetljećima su zanemarivani. Oduvijek se kod nas mnogo pažnje poklanjalo novinarskom tekstu, oko jedne riječi izgubi se više vremena nego oko slike i tona, a sam tekst u percepciji gledatelja sudjeluje sa svega sedam posto. Morali bismo krenuti i u ozbiljnu reorganizaciju programa i strogu selekciju novinara.

• Kako biste vi sve to riješili kada biste za to imali mogućnosti?

- Ne treba izmišljati toplu vodu. Televizijski standardi i formati već davno postoje. Kao i organizacijska rješenja koja treba prilagoditi našim uvjetima. Najteže je pronaći ljude koji će sve to provesti. Ali i tu su jasni kriteriji. Samo najbolji. Za početak, svaki bi novinar i voditelj koji se stasom i glasom pojavljuje u elitnom Informativnom programu, morao dobiti prolaznu ocjenu Službe za jezik i govor.

• Je li točno da gledanost HTV-ova Dnevnika pada, a raste gledanost Dnevnika Nove TV i zašto je to tako?

- To je točno jedino onog dana kada se doista dogodi da Nova TV u jednom segmentu gledanosti postigne bolji rezultat. I onda njihov marketing to udari na sva zvona. Ali usprkos svim našim problemima, takvih je dana u mjesecu svibnju, primjerice, bilo tri. Ostalih dvadeset i osam dana pripalo je Dnevniku HTV-a. No, točno je da gledanost svim televizijama pada, i to proporcionalno kako raste broj priključaka na kabelske platforme. I to je pravi razlog nervoze komercijalnih televizija koje svoje financijsko stanje pokušavaju prebiti preko leđa HRT-a.

• Najdraži trenutak u karijeri?

- Bilo je to onda kada sam Andriju Hebranga uhvatio da laže. Na sjednici Vlade pokušao je opravdati javno-privatno partnerstvo u Sunčanom Hvaru s nečim što je sudski dokazano kao neistinito.

• Koliko ste dugo već u novinarstvu, kako ste se počeli baviti tim poslom?

- Bilo je nekih pokušaja još dok sam bio školarac, u tadašnjem omladinskom časopisu Polet i na lokalnom radiju, ali profesionalno, pravi početak moje novinarske karijere vežem uz dolazak na HTV 1993. godine.

• Što ste po struci?

- Ništa posebno, diplomirani novinar.

• Kako provodite slobodno vrijeme?

- Posljednjih tjedana sve svoje slobodno vrijeme trošim na gradnji jedne kolibe na obali Kupe. Uživam gledati kako iz dana u dan raste, i veselim se vremenu koje ću ondje provoditi, pecanju s klincima, roštiljanju...

• Otac ste troje djece. Što biste im savjetovali kada bi netko od njih izrazio želju da postane novinar, odnosno urednik Dnevnika?

- Ono što vrijedi za novinarstvo, kao i za bilo koji drugi posao: prije nego što zakoračiš na iduću stepenicu, budi siguran da je ona na kojoj stojiš čvrsto uglavljena. Brzo penjanje obično dovodi do brzog propadanja.

Modni kritičari i stilisti nisu najzadovoljniji vašim modnim izričajem. Pogađaju li vas njihove kritike?

- Shvaćam ih vrlo ozbiljno jer bi Vlada i to mogla iskoristiti kao važan razlog da nam smanji pretplatu za 25 posto. Evo, sutra idem kupiti novu kravatu, pa možda spasim stvar.