FORMULA ROĐENA ZA HRVATSKU, VELIKE NACIJE NEZADOVOLJNE Kako su Vatreni došli do 4. mjesta?

Hrvatska nogometna reprezentacija četvrta je na svijetu prema službenoj Fifinoj ranglisti, ispred nje samo su Španjolska, Njemačka i Argentina, a u leđa joj gledaju velesile poput Engleske (7.), Italije (8.), Nizozemske (9.), Francuske (18.) i Brazila (19.).

U čemu je tajna već sedme godine kontinuiranog plasmana naše nacionalne A-vrste u planetarnih TOP 10? U matematičkoj formuli koja nije savršena jer, narodski rečeno, množi kruške i jabuke, a šljive ne uzima u obzir, no formula je to koja ide u prilog gornjoj srednjoj klasi momčadi u koje spada i Hrvatska, reprezentacijama koje će pobjeđivati lošije od sebe i raditi iznenađenja protiv boljih, a gubiti većinom prijateljske dvoboje. Naravno da nijedna ljestvica sudionika koji se ne sastaju svaki sa svakim ne odražava stvarno stanje, no razvidno je i da je nemoguće da se svih 207 današnjih Fifinih članica sučele međusobno, stoga je Međunarodna udruga nogometnih saveza (FIFA), koja od 1992. objavljuje renking i na osnovu njega određuje nositelje u ždrijebovima SP-a, već dvaput revidirala način računanja bodova, a posljednji put 2006.

Primjerice, do 1998. su se računali samo bodovi, tri za pobjedu, jedan za remi, u svim utakmicama. Od 1999. se koeficijentima razlučilo vrednovanje prijateljskih i natjecateljskih utakmica, kao i onih na velikim natjecanjima, kalkulirani su i postignuti i primljeni pogoci, domaćinstvo...

Ipak, najveći savezi nisu bili zadovoljni, jer je, primjerice, Brazil bio prvi 1998. i 2000. kad je Francuska bila svjetski i europski prvak, a Francuska je pak bila prva 2002. kad je sa SP-a ispala u skupini bez postignutog pogotka, a naslov prvaka svijeta osvojio Brazil, koji je, pak, ostao vodeći na Fifinoj ljestvici nakon Mundijala 2006. kad je ispao u četvrtfinalu, a titulom se okitila Italija...

No, ni današnjim načinom bodovanja mnoge, u prvom redu velike nogometne nacije, nisu zadovoljne jer smatraju, i u pravu su, da se ne vrednuju dovoljno dosezi na velikim natjecanjima, primjerice, nema bonus bodova za prolazak skupine, četvrfinale, polufinale, jednakim koeficijentom množi se pobjeda u skupini SP-a kao i ona u finalu!?!

Kakva je današnja formula po kojoj je Hrvatska četvrta, kako je došla do tog 1191 boda? Računa se prosjek osvojenih bodova u svim utakmicama unatrag četiri godine, preciznije, 48 mjeseci, ali na način da se unatrag 12 mjeseci računa 100% bodova, od 13 do 24 mjeseca 50%, od 25 do 36 mjeseci 30% i od 37 do 48 mjeseci unatrag samo 20% bodova. Primjerice, rezultati iz sa SP-a u lipnju 2010. danas se množe s koeficijentom 0,3, dok su oni s Eura 2012. vrednovani s maksimalnih 1,0.

Sve je to transparentno, svatko zainteresiran za detalje može sam provjeriti umnoške na Fifinom portalu na međumrežju .

Formula po kojoj se računaju spomenuti bodovi je sljedeća: P=100xMxIxTxC. M je ishod meča, I je koeficijent važnosti utakmice, T je jakost suparnika, a C jakost konfederacija čije su momčadi članice. Stotka ispred znači da se umnožak množi sa 100.

Pojedini koeficijenti se računaju ovako: M je najjednostavniji, tri boda za pobjedu, dva za pobjedu nakon 11-eraca, jedan za remi ili poraz nakon 11-eraca, a nula za poraz.

Drugi, I, iznosi 1,0 za prijateljsku, 2,5 za kvalifikacijsku, 3,0 za utakmicu na završnici kontinentalnog prvenstva ili Kupu konfederacija, a 4,0 na završnici Svjetskog prvenstva. Koeficijent T je najsporniji pa o njemu nešto kasnije, a C se računa kao prosjek koeficijenta jakosti (među)kontinentalnih konfederacija: UEFA i CONMEBOL 1,0, CONCACAF 0,88, AFC i CAF po 0,86, a OFC 0,85. Primjerice, kad su igrale Hrvatska i Republika Koreja koeficijent C se dobio zbrojem europskog (UEFA) i azijskog (AFC) podijeljeno sa dva, dakle iznosio je 0,93, dok je za kolovoško nadmetanje s Europljanima Švicarcima bio 1,0.

Koeficijent T se računa da se trenutni renking suparničke reprezentacije oduzme od 200 i podijeli sa 100. Primjerice, tada devetoplasiranoj Hrvatskoj je protiv tada 35-plasirane Srbije koeficijent T bio 1,65, a Srbiji 1,91 (no kako je Srbija izgubila umnožak joj je bio nula). Iznimka je vodeća reprezentacija na ljestvici, suparnicima se dijeli razlika 200, a ne 199, te one plasirane od 150. mjesta naniže, kojima se svima dijeli razlika 50, dakle, svejedno je igrate li protiv 157. Malte koja ima 153 boda, 180. Montserrata koji ih ima 66 ili 207. San Marina koji ih ima nula jer u protekle četiri godine nije osvojio ni boda!

Hrvatska na posljednoj, travanjskoj Fifinoj ljestvici ima 111 bodova više nego na ožujskoj: protiv Srbije je osvojila 1237,5 bodova, protiv Walesa 967,5, a izgubila je 375 bodova od pobjede u Andori 1. travnja 2009.

Španjolska je, primjerice, osvojila 1372,5 bodova pobjedom nad Francuskom, a 282,5 remijem s Finskom, no izgubila je po 1417,5 bodova zarađenih dvama pobjedama nad Turskom prije četiri godine, pa joj je prosjek pao sa 1610 na 1538.

Teže je Brazilu, koji kao domaćin Mondijala 2014. nastupa samo prijateljski, dakle faktor I mu već više od godinu dana iznosi 1,0. Ovaj mjesec su Brazilci osvojili samo 874 boda za pobjedu nad Bolivijom i remije s Rusijom i Italijom, a izgubili su 1298,5 za pobjedu nad Peruom i remi s Ekvadorom u kvalifikacijskim dvobojima iz proljeća 2009.