Inovativni tehnološki projekt Sretno more za čišće podmorje i bolji nadzor mora

Telemach Hrvatska, Digitalni inovacijski hub Innovamare i Institut Ruđer Bošković predstavili su u utorak inovativni tehnološki projekt Sretno more, za čišće podmorje, bolji nadzor mora i edukaciju o toj problematici.

Projekt, predstavljen u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju inicirao je Telemach. Njime, prema riječima člana uprave i glavnog komercijalnog direktora Mislava Gallera, želi osvijestiti mlade i druge o ozbiljnosti onečišćenja Jadrana i njegove zaštite.

"Telemach je u projektu tehnološki partner, jer se u njemu rabi tehnologija i mreža 5G, dronovi i drugo, što treba pomoći u provedbi i uočavanju te sprječavanju onečišćenja. To je važno za morski ekosustav", rekao je Galler.

Na predstavljanju projekta rečeno je da se primjenom novih tehnologija može puno više učiniti za podmorje nego klasičnim načinima.

Predstavljeno je i prvo daljinski upravljano plovilo bez posade razvijeno u Hrvatskoj, dijelom na iskustvima brodograditelja poput 3. maja i drugih, za snimanje podmorja i otkrivanje onoga što nije njegov dio. Plovilo ima dvije kamere, a upravljački sustav podržan je 5G mrežom, te set elektroničko-komunikacijskih za autonomnu plovidbu kao i dva sonara. Na dnu plovila je podvodni dron.

Takvo plovilo ima još samo Norevška, naglasio je predsjednik upravnog odbora Digitalno inovacijskog huba Innovamare Mateo Ivanac.

Hub na plovilu radi nekoliko godina u suradnji s više znanstvenih i obrazovnih institucija, poput Sveučilišta u Zadru, Instituta Ruđer Bošković i drugih, s ciljem smanjenja onečišćenja Jadranskog mora, zbog čega surađuje i s talijanskim partnerima.

"Prvotno je zamišljeno da se to plovilo, koje bez prestanka može ploviti oko osam sati, koristi za nadzor ilegalnog sidrenja nautičara u uvalama te prekoračenje brzine, no kasnije se zaključilo da se može koristiti i za širi nadzor podmorja", rekao je Ivanac.

Nije mogao odgovoriti koliko plovilo košta jer je izgrađeno samo jedno, ali vjeruje da će razni instituti i lokalne uprave na moru biti zainteresirane, a tada će se moći formirati cijena.

Velik potencijal vidi i predstojnik Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković Tvrtko Smital, jer, kako je kazao, to što se može s tim plovilom zamjenjuje 20-ak i više brodova s posadom.

“Jadransko more s hrvatske strane je zbog prestanka rada mnogih industrija još u dobrom stanju, iako ima dijelova gdje je lošije, kao na sjevernom i južnom Jadranu s mikro i velikom plastikom te raznim otpadom, kao i otpadnim vodama koje se jako loše obrađuju i u čemu Hrvatska vrlo loše stoji. Zagađenje donosi i veliki promet brodova na Jadranu u koji godišnje ulazi oko 70 milijuna tona potencijalno opasnog otpada, ali i najveća charter flota na svijetu s oko šest tisuća brodica”, iznio je Smital.

Dodao je i da plastični otpad čini oko 90 posto otpada u moru na južnom Jadranu, ali i da nije najveći problem ono što se vidi nego što se ne vidi, poput kemijskog zagađenja.

U tome može pomoći nova tehnologija i telekomi svojim mrežama i drugom infrastrukturom.

“U svijetu npr. još nigdje nema sustava za buking posebnih uvala i špilja na moru, poput Modre na Visu i sličnih. Zašto Hrvatska ne bi bila prva koja će to napraviti, pa da nautičari online mogu vidjeti koliko ljudi dnevno tamo smije uploviti i je li za taj dan ili neko vrijeme slobodno ili ne ući. To bi sigurno pomoglo nadzoru mora i podmorja", rekao je Smital.